Andrija Musa: Primjer hercegovačkog poljoprivrednika

0
141

U općoj pomami za podizanjem plantaža smilja koje bi moglo biti zamjena za nekada sve prisutni duhan, u drugom planu ostali su poljoprivrednici koji su se manje ili više uspješno preorijentirali na neke druge proizvodnje, poput Andrije Muse iz Klobuka, kod Ljubuškog koji kaže:

„Dugi niz godina moja obitelj bavila se proizvodnjom duhana, kad je prestao organizirani otkup okrenuo sam se proizvodnji lubenica na veliko, zatim paradajza… Kad sam sa skupinom sumještana s nepuna tri kilometra udaljene rijeke, uspio dovesti vodu, okrenuo sam se proizvodnji krizantema u lončanicama i paprika roga. Kombinacija te dvije proizvodnje pokazala se dobitnom kombinacijom uz jedan uvjet – roba mora biti vrhunska“, ističe ovaj agilni poljoprivrednik, a zatim posebice naglašava:
„Kvaliteta je uvijek prodana, bez obzira na konkurenciju. Ako je proizvod vrhunski, onda se to isplati raditi, ali ako nema kvalitete, a čovjek uloži trud i novac onda je to problem. Ova naša brdska zemlja – crvenica, na kojoj je nekada uspješno uzgajao duhan, uz dovoljno vode pokazala se pogodnom za te dvije kulture“, kaže ovaj proizvođač, dodajući da je zadnjih godina smanjio proizvodnju krizantema:
„Imao sam tržište u Metkoviću, odakle sam opskrbljivao dubrovačko područje i otoke, sadio sam veće količine, bilo je isplativo. Nakon ulaska Hrvatske u EU, smanjio sam proizvodnju i bazirao se isključivo na kvalitetu. Mogao bi i sada izvaditi ‘papire’ za Hrvatsku, ali tamo ne bi mogu prodavati, nemam OPG, a da s nekim sklopiš ugovor o prodaji, to je rizično kako će završiti. Zato sam smanjio proizvodnju, nastojim imati vrhunski proizvod koji se može prodati“, tvrdi Andrija posebice ponosan na urod paprika roga:
„Rodile su odlično, bit će i kvaliteta vrhunska, prošla je godina bila loša zbog kiša i bolesti, jedva sam pokrio troškove ove bi se moglo i zaraditi. Naravno, ukoliko se ne dogodi neka vremenska nepogoda.“
Uglavnom, umjesto nekadaÅ¡nje monokulture na Å¡to se svodila proizvodnja duhana, hercegovačko selo se sada Å¡irenjem palete proizvoda nastoji održati u životu. bpz.ba