BISKUP VUKŠIĆ: Bh Hrvati morali bi ubrzano učiti iz židovskog modela organiziranja

0
120

Prema procjeni Agencije za statistiku BiH, godine 2012. u BiH je bilo 3.836.000 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, koje je objavila ista Agencija, u BiH je 2013. godine popisano 3.791.622 osoba, ali službeni rezultati toga popisa nisu objavljeni do sada iako je prošlo više od dvije godine otkako je obavljen, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Prema službenim podacima Agencije za statistiku, koji obuhvaćaju sveukupno stanovništvo BiH od 1996. do 2014. godine, cijelu BiH je zahvatio proces depopulacije, povećanja prosjeka starosti stanovništva, proces vrlo ubrzanoga smanjenja broja rođenih i proces povećanja broja umrlih, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost. Tako je na razini cjelokupnoga stanovništva BiH 1996. godine imala pozitivan priraštaj za čak 21442, dok je 2007. godine prvi put imala negativan priraštaj koji je iznosio -1209, a 2014. godine dosegao je -5712. Ove procese, međutim, treba promatrati također u okviru sličnih događanja koja pogađaju skoro sve europske zemlje.

Prema zbirnim podacima Biskupskih ordinarijata, katolici u BiH još od 2002. godine u kontinuitetu imaju negativan priraštaj, no on je u stalnom opadanju već od 1996. godine kada je bio pozitivan za 1467. Prema istim izvorima, koji su prikupljeni od svih župnih ureda na području pojedinih biskupija, procjenjuje se da je na kraju 2015. godine u BiH bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014. godine, a prirodni priraštaj katolika 2015. godine bio je -2449. Taj rezultat je odnos broja krštenja i sprovoda u pojedinim biskupijama za 2015. godinu: Banja Luka -350, Sarajevo -2009, Trebinje -101 i Mostar +11. A samo usporedbe radi, 1996. godine Banja Luka je bila na -4, Sarajevo na +247, Trebinje na +96 a Mostar na +1128.

Osnovni razlozi demografskoga stagniranja Hrvata u BiH su: ratni progon i iseljavanje, neuspio povratak prognanika i raseljenih, neriješeno pitanje unutarnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), visok postotak nezaposlenosti, vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH i novo iseljavanje, smatra mons. Tomo Vukšić.

U traženju mogućega rješenja problema, prema njegovom mišljenju, moralo bi se voditi računa o mnogo elemenata.

-Prije svega, pitanje povratka raseljenih i prognanih sve više je izgleda, nažalost, pitanje prošlosti. Ne treba ga nikada zaboraviti ali, i tamo gdje bi mogao, povratak se ne događa. Stoga je od sudbinske važnosti stavljanje snažnoga naglaska na zaustavljanje iseljavanja i podizanje nataliteta. U protivnom tri gore navedena osnovna razloga – progon, denatalitet, novo iseljavanje – posebice ako djeluju istovremeno kao u ovom slučaju, užasno su razorni, ističe biskup Vukšić.

On samtra kako je jednako važno stvaranje ozračja sigurnosti svake vrste u BiH, kako za pojedince tako za etničke identitete. U okviru toga, posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku, dodaje.

-Uza sve to, bez gospodarskoga razvitka gotovo je nemoguće zaustaviti iseljavanje, a ni podići natalitet. No u stanju, u kakvu se nalaze, u svom budućem političkom i gospodarskom organiziranju Hrvati iz BiH morali bi ubrzano učiti također od židovskoga iskustva i modela organiziranja, provjerenoga i dokazanoga na raznim stranama po svijetu u obrani interesa svoga naroda, posebice u krajevima gdje pripadnici toga naroda žive u stanju društvene manjine, smatra mons. Vukšić.

Na lokalnoj razini, po njegovom mišljenju stalno treba osnaživati ustanove nacionalne kulture i znanosti: sveučilište, društva, akademija, kazalište, mediji, banka podataka itd.

-Od velike koristi bili bi: definiranje općih interesa naroda koje će svi promovirati i zastupati, demokratizacija političkoga djelovanja stranaka kroz čuvanje zajedništva naroda, jačanje kredibiliteta Crkve kroz utvrđivanje njezina unutarnjeg jedinstva, a na široj razini održavanje dobrih veza s Hrvatskom i svjetskim centrima moći, zaključuje biskup Vukšić bpz.ba