Hercegovački ustanak iscrtao je granice današnje Europe

0
135

U organizaciji Udruge mladih sela Dračevo “Hercegovac” započelo je obilježavanje 140.-a obljetnice Hercegovačkog ustanka.

Program je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi u Dračevu, koje je bilo posvećeno žrtvama Hercegovačkog ustanka, dok je manifestacija nastavljena kulturno-zabavnim program na spomeniku žrtvama Hercegovačkog ustanka 1875.-1878. god na Kulini u Dračevu.

Nakon intoniranja “Lijepe naÅ¡e” okupljene je u ime organizatora pozdravio predsjednik Udruge “Hercegovac” Dračevo BoÅ¡ko Raič.

”Treću godinu zaredom organiziramo obilježavanje najvažnijeg povijesnog dogaÄ‘aja za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Mala buna, koja je prije točno 140 godina počela u ovom selu, iscrtala je granice danaÅ¡nje Europe. Nakon viÅ¡egodiÅ¡njih nameta i tlačenja Turskog carstva, pobuna koja je 1875. godine počela u Dračevu dovela je do raspada Turskog carstva i dolaska Austro-ugarske monarhije na područje BiH.

ProÅ¡lo je 140. Godina, a situacija se za hrvatski narod u BiH nije promijenila, i to je razlog Å¡to smo se okupili ovdje – da slavimo ponosno važni povijesni dogaÄ‘aj, svidjelo se to nekome ili ne”, rekao je predsjednik Udruge mladih sela Dračevo ”Hercegovac” BoÅ¡ko Rajič.

Dr. sc. Ivo Lučić govorio je o povijesnoj važnosti ustanka i utjecaju koji je ustanak imao na cijelu Europu, kao i na položaj Hrvata u BiH.

”Bio je to ustanak protiv nepravde, nejednakosti pred zakonom, neistine i neslobode. Nikada, pa ni tada, nije bilo lako odlučiti se na rat, riskirati svoje živote, živote svojih najbližih, izložiti se grijehu i uniÅ¡tenju – zato mora postojati valjan razlog, neÅ¡to Å¡to je viÅ¡e od života, neÅ¡to Å¡to nadilazi goli bioloÅ¡ki opstanak, a to je sloboda, dar Božji po kojemu smo ljudska bića, dar zbog kojeg imamo duÅ¡u svijest i savjest. Živjeti bez slobode znači ne biti dostojan božjeg dara i ljubavi i zvati se ljudima.

Znali su to naÅ¡i preci koji su u Dračevu podigli ustanak i založili živote, obitelji i imovinu za slobodu i dostojanstvo. Žrtvovali su sve Å¡to su imali i bili, borili se i izborili za jednakost pred zakonom”, istaknuo je Lučić.

On je istaknuo kako se većina starijih sjeća se nedavne 1991. i 1992. godine, koja je po događajima bila slična Hercegovačkom ustanku.

”Prije neÅ¡to viÅ¡e od 20 godina smo se i sami naÅ¡li pred izazovom borbe za opstanak, kada se nakon dugog niza godina ponovno ukazala mogućnost za slobodom. Nismo tu priliku propustili i pokazali smo se dostojnima svojih predaka kao i imena koje su nam ostavili. S ponosnom se sjećamo naÅ¡ih Lipanjskih zora kad smo oslobaÄ‘ali porobljene gradove po Hercegovini. Suocili smo se sa prijetvornošću , starim i novim varalicama i svim problemima s kojima su se suočili don Ivan Musić i njegovi ustanici.

Sloboda nikada ne pjeva onako kako su sužnji pjevali o njoj, a kakva god njena pjesma bila bez nje se ne može i za nju se vrijedi boriti. Nas je boriti se za slobodu, zalagati se za pravdu i svjedočiti istinu, jer ćemo samo takvi biti nepobjedivi i neuniÅ¡tivi, sve trenutke slabosti nadići, a svojoj djeci i mladima ćemo ostaviti ureÄ‘eniju, slobodniju i bolju Hercegovinu”, rekao je Lučić.

On je zaključio kako je danas je neupitna činjenica da političko bosanstvo nije ukorijenilo u Hercegovini, te da je ovaj prostor, odnosno mediteranski prostor Humske zemlje Hercegovine, sačuvao posebnost, drugotnost i distancu od Bosne kao i ostalog okruženja.

”Nakon prvog Humskog kneza Mihovila, jedan od glavnih simbola njenog identiteta je Herceg Stjepan Kosača, dok za konačnu i modernu afirmaciju imena Hercegovine zasigurno velike zasluge ima vojvoda don Ivan Musić, kao i njegovi ustanici, a njihov ustanak potvrdio je tadaÅ¡njoj europskoj političkoj javnosti hercegovačko ime kao i posebnost njegove vojvodine”, zaključio je u svom izlaganju prof. dr. Ivo Lučić.

Program je nastavljen recitalima djevojaka iz Udruge ”Hercegovac” o Hercegovačkom ustanku, nakon čega su članovi Udruge položili cvijeće i zapalili svijeću za žrtve Hercegovačkog ustanka, nakon čega je upriličen nastup kulturno-umjetničkih druÅ¡tava- HKUD-a ”ViÅ¡ići’ ViÅ¡ići, HKUD-a ”Zora” Struge-Gorica i HKUD-a ”Herceg Stjepan” Blagaj Buna.

Program obilježavanja Hercegovačkog ustanka nastavlja se u nedjelju, 21. lipnja, kada će biti održana utrka čamaca pod nazivom ”Neretvom i Krupom kao naÅ¡i stari”. Istoga dana, kod spomenika na lokalitetu ”Kulina” bit će održana pjesnička večer ”Munja od Gabele” u kojoj sudjeluje 12 pjesnika iz Hercegovine.

Manifestacija će biti zatvorena u ponedjeljak, 22. lipnja, tribinom na temu Hercegovačkog ustanka ”Znanjem do slobode”, koja će se održati u hotelu ”Mogorjelo” s početkom u 20.00 sati, a na kojoj će govoriti dr. Nino Raspudić i Željko Raguž. BPZ.BA