INTERVJU NAČELNIK OS BIH GENERAL ANTO JELEČ

0
137

Proces knjiženja vojne imovine na državu, odnosno na Ministarstvo obrane, napreduje više nego dobro. No, taj proces, koji traje posljednja četiri mjeseca, odvija se samo na području Federacije BiH. Za Oružane snage i BiH taj proces je, po riječima načelnika Zajedničkog stožera general-pukovnika Ante Jeleča, važan kao dio mozaika za približavanje u članstvo NATO-a.

Generale, koliko je do sada registrirano vojnih lokacija na državu, odnosno na Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine?

– Vojna imovina je, sukladno pozitivnim zakonskim propisima i tamo gdje nema tehničkih poteÅ¡koća, krenula s uknjižbom. Upisano je 12, a u zavrÅ¡noj fazi su joÅ¡ 24 lokacije, od ukupno 63 koje će biti uknjižene kao vojna imovina države BiH.

Je li 12 lokacija o kojima govorite samo na području Federacije BiH?

– U pitanju su lokacije u Federaciji BiH. U tehničkoj pripremi vojska je svoj dio uradila. Nema većih problema s uknjižbom ove vojne imovine, osim s dijelom poligona “Glamoč” koji treba zaokružiti jer je dio tog poligona privatno vlasniÅ¡tvo. Poduzimaju se mjere oko reguliranja vlasniÅ¡tva nad njim.

Postoje li problemi u tom smislu oko eksproprijacije zemljišta?

– To je proces koji se odvija nakon Å¡to se proglasi opći interes, zamjena ili nadoknada. Mi razgovaramo s vlasnicima. Radi se o zemljiÅ¡tu koje se ne koristi za poljoprivredne ni neke druge svrhe. Za vojarne ili nekretnine koje su bile dio bivÅ¡eg vojnog sustava uknjižba ide puno brže i jednostavnije. Za vojarne u Livnu, Žepču, OraÅ¡ju ili ÄŒapljini općinska vijeća su već donijela odluke i to se prenosi na državu.

Koliko se planira u ovoj godini upisati lokacija?

– To je stvar zakonodavstva, odnosno procesa vezanog za pravobraniteljstvo države BiH i nadležne sudove. Taj posao ovisi o dinamici prihvata u tim institucijama i naÅ¡oj pripravi, ali vjerujem da će biti brzo i razmjerno gotovo te se neće stati s tim procesom knjiženja vojne imovine.

Je li okončanjem ovog posla stvoren ključni uvjet za aktivaciju NATO-ova programa vezanog za akcijski plan za članstvo u NATO savezu?

– To je jedan od tri ključna uvjeta da bismo primijenili MAP. No nije nam rečeno da moramo sve uknjižiti kako bismo pristupili MAP-u, nego da istodobno radimo na rjeÅ¡avanju viÅ¡kova streljiva i naoružanja. Mi to uspjeÅ¡no radimo. Drugi uvjet je da naÅ¡i vojnici budu u misijama u svijetu, Å¡to i ispunjavamo. Upis nekretnina je ipak ključan i već imamo pozitivne ocjene iz Bruxellesa da smo na dobrom putu i da se razmiÅ¡lja kako bi već na prvom sljedećem summitu NATO-a mogla biti razmatrana aktivacija akcijskog plana za članstvo u NATO savezu, ali nama trebaju bolja obuka i bolja potpora. Ne može se u NATO sa sadaÅ¡njom opremom koju koristimo, a koja je stara izmeÄ‘u 15 i 30 godina. Uz to, potrebni su nam i viÅ¡i standardi kada su u pitanju vojni objekti, skladiÅ¡ta…

Postoji li opstrukcija Republike Srpske u smislu osporavanja članstva ili, pak, približavanja NATO savezu?

– Republika Srpska i njezini politički predstavnici nikada nisu rekli da su protiv ulaska u NATO, nego traže referendum o tom pitanju. Ne bih želio ulaziti u politička pitanja, ali mogu reći da s kolegama s kojima radim, pripadnicima OS BiH, svi srčano i odgovorno rade na podizanju standarda i sposobnosti OS BiH, dakle svih stvari koje će nam sutra biti potrebne oko članstva u NATO-u.bpz.ba