INSPIRACIJA-VALENTINO
“Ponekad noću dok spava grad,
ti tiho ploviš kroz moje čebe,
i toplo vjetar donosiš,
u oku dragulj probudiš.
Ponekad noću ne ide san,
a malo lane kraj mene čuči,
i pita tiho najtiše,
da li smo isti ko nekad prije.
Ja te volim najviše,
ja te volim najluđe,
moje pjesme najljepše,
pisane su za tebe.
Mirno spavaj golube,
nebo šapće neboj’ se.
Tvoje usne kajsije,
nedam nikad nikome.
I kad planeta zastane,
i svi polude, i nekud žure.
Biću uvijek kraj tebe,
dok naše suze postoje.”
Jelena DM:
I noćas,dok spava moj grad,
za moje oči nema sna…
A duša kao usamljeno lane,
pita tiho gdje li si..
‘što te vjetar ne donosi,
da u oku dragulj probudiš…
I čežnja moja,u tami,
za te’ piše pjesme naljepše,
suze umjesto dragulja
oči krase,a srce šapće;
ja te volim najviše…
A ti negdje mirno spavaš,
Ispod neba koga sanjaš…
I kad planeta zastane,
I kad ničeg više ne bude…
I tad bit ću samo za tebe,
I tad voljet’ samo tebe ,golube…
Jelena DM
@zaštićeno autorskim pravima
 |
OdgovorProslijedi
|
