Livno: Plenković najavio još veću pomoć Hrvatima BiH

0
823

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tijekom današnjeg službenog posjeta Bosni i Hercegovini posjetio je Općinu Livnu.Livno: Plenković najavio još veću pomoć Hrvatima BiH

Predsjednika Vlade Republike Hrvatske su dočekali Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borjana Krišto predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić s ministrima  i načelnik općine Livno Luka Čelan.

Uz hrvatskog premijera Plenkovića posjeti Livnu su bili i državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Nakon sastanka održanog u zgradi općine, visoki uzvanici obišli su završne radove na Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu kojoj je Vlada RH prije dvije godine donirala sredstva za rekonstrukciju dotrajalog krovišta škole u vrijednosti od 600 000 kuna.

Rekonstrukcija je, prema riječima ravnatelja ove škole Saše Grabovca uspješno izvedena i slijedi nastavak projekta, uređenje potkrovlja,  za koji je ponovno školi kroz projekt pomoći Hrvatima izvan RH donirano 450 000 kuna.

Obilaskom školskog objekta održana je konferencija za medije u kojoj je načelnik općine Luka Čelan istaknuo prigodu da se zahvali Predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću za svu pomoć koja je pružena općini Livno proteklih godina, za razvoj njihovih bolnica, škola i sa te strane je jako zadovoljan.

Također je od načelnika Čelana iskazana zahvala za otvaranje hrvatskog konzulata na prostoru Livna koja će, kako kaže ,veoma bitno značiti za stanovnike ove županije, a isto tako govorilo se i o problemima gdje je istaknuto pitanje naknade za Buško jezero i dva granična prijelaza, Kamensko i Vaganj.

„Što se tiče naknade HEP-a za iskorištenost vode iz Buškog jezera, općina Livno i Tomislavgrad nisu zadovoljni dosadašnjim načinom i visinom naknede, te se nadamo  da će se to kroz postojoći zakon izmjeniti i vršiti pravičnija isplata budući da tu vodu trenutno koriste tri hidrocentrale na teritoriju RH“, kazao je Čelan.

Prema njegovim riječima, za prošlu godinu općina Livno je dobila 600 000 KM dok je Tomislavgrad dobio 900 000 KM što je, kako je naveo, sigurno vrlo malo s obzirom na površinu Buškog jezera i količinu vode koja ide u sustav RH.

Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću je ovo već sedmi službeni posjet BiH čime, kako kaže, potvrđuje činjenicu ne samo deklaratorno već da je BiH njihova najvažnij, prijateljska, susjedna država s kojom razvijaju izvrsne odnose i s kojim žele unaprijediti i gospodarsku suradnju i politički dijalog uz riješavanja otvorenih pitanja.

„Isto tako kao odgovorna država, dajemo potporu hrvatima kao konstitutivnom ravnopravnom narodu u BiH. Na tom tragu aktivnosti na kojem rade i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji ured za Hrvate izvan RH, kontinuirano se objavljuju natječaji za brojne projekte kako bi se na vrlo operativan način poduprili identitet i omogućili razvoj i ostanak Hrvata u BiH“, kazao je Plenković.

U obnovi strateških objekata kroz protekle tri godine u Livno je uloženo oko 6 milijuna kuna, te će kako ističe Plenković, nastojati povećati u budućnosti ta sredstva čime se pokazuje konzistentno i konkretnu podršku Hrvatske i BiH a naročito za određene projekte koji su važni za njihove sunarodnike koji ovdje žive.

Plenković je istaknuo problem demokratske revitalizacije koji je istovjetan i u BiH i RH, a ona vremena gdje je BiH desetljećima bio rezervoat za popunu je, ističe, iza njih.

Demografska politika u RH je jednako značajna kao i u BiH, hrvata nakon popisa iz 2013. godine ima 15 %, oko 535 000 te prema tome moramo učiniti sve da se omogući i uključivanje na tržište rada , nova radna mjesta i revitalizacija gospodarstva bez toga je teško opsatai u određenim krajevima“, poručio je Plenković.

Po pitanju projekta koja su posebno relevantni ovdje za Hercegbosanku županiju od strane Vlade RH, Plenković je naveo mogućnosti dizanja kategorizacije prvenstveno graničnih prijelaza Kamensko  i Vaganj čime bi se trebalo naći cijelovito riješenje i podrška u razvoju gospodarstva ovoga kraja.