NOVA ERA KRŠĆANSTVA Papa Franjo i patrijarh Kiril potpisali deklaraciju

0
588

Papa Franjo, prije šestodnevnog posjeta Meksiku, na Kubi se sastao s ruskim patrijarhom Kirilom. Poglavar Katoličke crkve i ruski patrijarh sastali su se prvi put nakon crkvenog raskola 1054. Kiril, koji je na Kubu doputovao jučer, dočekao je Franju u zračnoj luci.

U razgovoru su istaknuli potrebu razvoja međuvjerskog dijaloga te edukaciju ljudi kako ne bi mrzili ljude drugih vjera. Vjerska sloboda trebala bi biti u srcu vjerske zajednice. Obitelj je centar društva, smatraju te su izrazili zabrinutost zbog toga što u mnogim zajednicama obitelj prestaje imati značaj. Podržali su brak kao zajednicu muškarca i žene. Osvrnuli su se na sukob u Ukrajini koji je već odnio mnogo života. Obojica su pozvali na dijalog koji bi doveo do mira.

Dvojica crkvenih poglavara potpisali su nakon dvosatnog sastanka zajedničku deklaraciju.

Deklaracija je zapravo zajednička izjava koja obilježava novo poglavlje, novu eru u odnosu dviju crkava. U 40 paragrafa izražena je zabrinutost zbog progona kršćana na Bliskom istoku i Africi, zbog velikih migracija i uništavanja.

Papa i patrijarh pozvali su međunarodnu zajednicu na brzo djelovanje kako bi zaustavili ratove.

U govoru nakon potpisivanja deklaracije patrijarh Kiril rekao je da dvije crkve mogu aktivno zajedno štititi kršćane. Možemo raditi zajedno da nema ratova, da se posvuda poštuje ljudski život te da se osnaže temelji obitelji i društva uz sudjelovanje crkve u suvremenom društvu, dodao je.

Papa Franjo izjavio je da su razgovarali kao braća. Poštujemo svoju vjeru i tražimo zajedničke puteve. Govorili smo iskreno, uvjeravam vas da sam u ovom dijalogu osjećao prisustvo Duha svetoga. Zahvaljujem patrijarhu za smirenost i strpljivost kako bismo zajedno mogli pronaći jedinstvo. Razmotrili smo puno inicijativa koje se mogu ostvariti. Zahvaljujem i domaćinu Kubi i njezinom predsjedniku, rekao je papa Franjo.

Povijesni susret dvije je godine pripreman u tajnosti. Papa i patrijarh sastali su se na Međunarodnom aerodromu Jose Marti, u prostoriji u kojoj su izložene zastave Vatikana i znamenje poglavara Ruske pravoslavne crkve. Sastanak iza zatvorenih vrata trajao je malo više od dva sata.

Kubanski predsjednik Raul Castro i kardinal Jaime Ortega, najviši crkveni predstavnik na Kubi, pozdravili su Papu kad je izašao iz zrakoplova, nekoliko minuta prije nego se Franjo susreo s patrijarhom Kirilom.

Franjo, odjeven u bijelo s kalotom na glavi, i Kiril s crnom kapom i bijelom štolom i u crnoj halji pružili su si ruke i poljubili se u oba obraza kada su se susreli u terminalu. Potom su sjeli razgovarati s pomoćnicima uz njih.

Sastanak je imao dva velika cilja: mir u svijetu i ekumenizam. Teme zajedničke deklaracije izazovi su važni za cijeli kršćanski svijet. Položaj kršćana na Bliskom istoku samo je jedan od njih.

Srbijanski Informer objavio je da je papa Franjo za francuski list Journal de Dimanche izjavio kako će patrijarha Kirila zamoliti da pita ruskog predsjednika Vladimira Putina da mu pomogne doći do sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i iranskog vođe Hasana Rohanija kako bi zajedno uložili napore u pružanju pomoći kršćanima u svim dijelovima svijeta.

Moskva se protivila susretu zbog prijepora koji opterećuju njezin odnos s Vatikanom. S dnevnog je reda maknula optužbu da Katolička crkva pokušava preobratiti pravoslavce nakon raspada bivšeg SSSR-a, ali jedan je problem ostao – crkvena imovina u Ukrajini, koja je nakon pada komunizma vraćena katolicima, ali ne i pravoslavcima.

Iako je riječ o vjerskom događaju, susret ima politički naboj. Analitičari smatraju da do njega ne bi došlo bez odobrenja predsjednika Vladimira Putina, koji je u sukobu sa Zapadom zbog angažmana u Siriji i Ukrajini. Moćna Ruska pravoslavna crkva njegov je saveznik.

Papa se protivio američkoj intervenciji u Siriji, a sukob u Ukrajini nazvao je bratoubilačkim ratom. Rusija mu je zbog toga pljeskala.

Istočno pravoslavlje odvojilo se od Rima 1054., i danas Ruska pravoslavna crkva broji oko 165 milijuna od ukupno oko 250 milijuna pravoslavaca u svijetu. Katolička crkva, kao najveća kršćanska zajednica ima oko 1,25 milijarda vjernika./ bpz.ba