Previše se otvorenih pitanja rješava iza zatvorenih vrata

0
226

Kroz ljudsku povijest smjenjivale su se razne i zarazne civilizacije.Previše se otvorenih pitanja rješava iza zatvorenih vrata Sukobi civilizacija previše su udarali po glavama civila pa se zaključilo kako će moderna civilizacija pod nadzorom civila eliminirati i samu pomisao na neke sukobe. No, povijest se ponavlja, moderna civilizacija, što se sukoba tiče, nije puno odmakla od onih demodiranih. Anatole France (1844. – 1924.) zapisao je: “Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje stanje, a ono što nazivaju barbarstvom, to su prošla stanja. Sadašnje stanje zvat će se barbarskim kad bude prošlo”. Riječi francuskog romanopisca posebno jako odzvanjaju danas, zovu na uzbunu sve civilizirane u svijetu i okolici. Filozof i matematičar Alfred North Whitehead (1861. – 1947.) konstatirao je da civilizaciju mogu shvatiti samo oni koji su civilizirani. A civilizacijama kroz povijest drmali su ponajviše necivilizirani, a spašavali ih civilizirani. Tako je i danas, tako će biti i ubuduće. Inače civilizacija i civila neće biti. To posebno trebaju shvatiti civilizirani civili na prostorima gdje se susreće više civilizacija, a najozbiljnije upozorenje stiglo je u tekstu “Sukob civilizacija” Samuela P. Huntingtona, kao odgovor na Fukuyaminu tezu o kraju povijesti. BiH je, što se civilizacije tiče, u posebno delikatnoj situaciji pa sve prijepore u njoj i oko nje trebaju rješavati civili na civilizirani način. A sve je više neciviliziranih zvocanja i militantnih zveckanja. Došla je tranzicija, a potom agresija i još puno toga na “ija”. A sve više toga na “ija” pretvorilo se u – jao! Nakon agresije i rata došlo je do nesavršenog mira, s kojim se neki nisu mirili, a neki do njega nisu marili. Daytonski sporazum pretvori se u postdaytonski nesporazum, po aforizmu Karela Čapeka: “Hvala Bogu, ugovor je sklopljen; sada moramo pronaći način kako ćemo ga kršiti!”. A kršen je onako preko koljena, a po leđima bosanskohercegovačkih Hrvata, vezivnog tkiva Bosne i Hercegovine. Pa sad imamo ovo što nemamo. Poremećena su mjerila vrijednosti u demokraciji, politici i društvu uopće; neke efemernosti postali su prioriteti, deficiti su postali suficiti, dva minusa postaju više od tri plusa. Moral je postao dvostruk, mirnu diplomaciju zamijenili su nemirni spinovi, u javnosti odjekuju medijske bombe, medijskim prostorom lete probni baloni i novinske patke, mute ga političke spačke. Vrije u bosanskom loncu koji je naslonjen na balkansku bačvu baruta. Sad kažu da se problem referenduma u RS-u može riješiti na zakonit način, da će se hrvatsko pitanje u BiH moći rješavati sljedeće godine. Pomoć valja očekivati i od novog saziva Hrvatskog sabora i buduće Vlade RH. Previše se otvorenih pitanja u BiH rješava iza zatvorenih vrata pa je teško biti pametan. Što podsjeti na razgovor (ne)ugodni između oca i sina. Klinac upita oca: – Tko je u vrijeme tvoje mladosti bio pametniji, stari ili mladi? – Stariji su bili puno pametniji – odgovori otac. – A tko je sada pametniji, stari ili mladi? – nastavlja sinčić. – Čini se da su danas mladi pametniji – odgovori. – Jadni moj tatice, pa ti nikad nisi bio pametan – zaključi sinčić. Samo na europski uređen način BiH može u Europu, a svi ostali putovi su stranputice. Sjetismo se “provale” jednog Ere s ovoga svijeta: – Sad mi je jasno zašto ljudi oko Frankfurta onako dobro žive. Po troje ih iz jedne kuće radi u Njemačkoj! A neki još misle da u EU iz BiH treba samo dvoje! Jer onaj treći (Hrvati) već je u EU! BiH uskače u posljednji vlak za EU, a razne su varijacije na tu temu. Jedna podsjeća na razgovor (ne)ugodni između Amerikanca, Kineza, Nijemca i Muje u kupeu jednog vlaka. Kinez uze šaku riže i baci je kroz prozor, a suputnici ga upitaše zašto to radi. – Kod nas u Kini ima riže i za bacanje – pojasni Kinez. Potom Amerikanac uze svežanj dolara i baci ih kroz prozor, pojašnjavajući: – Kod nas u Americi ima tih dolara i za bacanje! Nijemac začuđeno pogleda Muju, a Mujo ga opomenu: – Nemoj da ti slučajno padne na pamet!