Pročitajte što je kardinal Bozanić rekao o Stepincu!

0
94
30.08.2015., Rijeka - Kardinal Josip Bozanic predvodio euharistijsko slavlje prigodom proslave 300. obljetnice krunjenja lika Majke Bozje Trsatske. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

”U povijesnim i teoloÅ¡kim komisijama temeljito je ispitana osoba i djelo blaženog zagrebačkog nadbiskupa, sve njegove propovijedi, pastoralne okružnice, privatna pisma, dnevnici, biljeÅ¡ke”, rekao je Bozanić.

Kardinal Bozanić predvodio u je Rijeci, u trsatskom svetištu, euharistijsko slavlje povodom 300. obljetnice krunidbe čudotvorne slike Majke Božje Trsatske. Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić objasnio je danas što se događa sa završetkom procesa kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca.

Što je kardinal Bozanić rekao o kanonizaciji kardinala Stepinca prenosimo u cijelosti.

”Budući da su mi prošlih tjedana s raznih strana postavljena pitanja što se to događa glede kanonizacije kardinala Stepinca, ovime želim vama vjernicima razjasniti neke točke vezane uz najnovija događanja s obzirom na kanonizaciju blaženog Alojzija.

Kardinala Alojzija Stepinca je, 3. listopada 1998. godine, sveti papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kao mučenika zbog njegove vjernosti Kristu i Crkvi do prolijevanja krvi.

Tom činu prethodio je dug i složen proces detaljnog istraživanja i procjenjivanja na različitim stupnjevima suda. Preslušani su brojni svjedoci, od kojih su (72) sedamdeset i dvoje bili očevidci. U povijesnim i teološkim komisijama temeljito je ispitana osoba i djelo blaženog zagrebačkog nadbiskupa, sve njegove propovijedi, pastoralne okružnice, privatna pisma, dnevnici, bilješke. Konzultirani su razni arhivi, uključujući i arhiv Komunističke partije u Zagrebu. Plod tog ogromnog rada po strogim znanstvenim kriterijima obuhvaća Pozicija o mučeništvu u pet golemih svezaka. Ta je Pozicija prije beatifikacije bila podvrgnuta sudu teologa (godine 1997.) i zatim sudu kardinala (godine 1998.).

Kao što znamo, nakon beatifikacije slijedi završni proces a to je kanonizacija, kojom blaženik dobiva naslov sveti. Kanonizacija nije samo ljudski sud, nego u prvom redu božanski sud koji je izražen čudom pripisanim zagovoru kandidata kojemu su se vjernici obraćali tražeći zagovor. U slučaju blaženog Alojzija Stepinca, predstavljen čudesan događaj već je ispitan na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih (21. ožujka 2014.) i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije (3. lipnja 2014.). Možemo reći da je radno proces pri Svetoj Stolici gotovo završen s pozitivnim zaključkom, još samo predstoji sud Kardinalske komisije i službeno proglašenje Svetog Oca.

Međutim, krajem lipnja prošle godine (2014.) srpsko-pravoslavni patrijarh Irinej uručio je u Beogradu tadašnjem tajniku za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u kojem Patrijarh donosi svoje prigovore glede kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca.

U veljači ove godine (24. veljače 2015.) kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za sjedinjenje kršćana uručio je patrijarhu Irineju Papin odgovor na Patrijarhove prigovore. U odgovoru između ostaloga kaže se da su Patrijarhovi prigovori već bili predmet procesnih istraživanja iz kojih proizlazi da je nadbiskup Stepinac bio pastir posve posvećen spasu duša, kao vjeran sljedbenik Kristov i uzor kršćanskoga života. Ujedno se navodi da se takve ocjene duguju savjesti i stručnosti povjesničara i teologa koji su ispitivali procesne isprave.

Budući da iz pisma patrijarha Irineja Svetom Ocu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predlaže da se formira Radna skupina sastavljena od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine.

Naime, papa Franjo se time odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju Crkava.

Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono što je učinjeno ne će se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja.

Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti.

Blaženi Alojzije Stepinac u teškim je vremenima nosio križ hrvatske nacije. Nije nailazio na razumijevanje kod desnih, a osudili su ga lijevi. Posjedovao je rijetku jasnoću i smisao za praktičnu primjenu načela kako pomoći onima koji su bili u životnoj opasnosti tijekom ratnih previranja. Bio je odlučan u stavu da bi crkveni Koncil trebao osuditi nacionalizam kao kugu ljudskoga roda, ali kad je riječ o ljudskim i narodnim pravima nije se dao ni od koga natkriliti u ljubavi prema svome narodu. U toj, Božjom milošću prosvijetljenoj ravnoteži, blaženi Alojzije Stepinac ostaje primjer i uzor.

Neće li, braćo i sestre, upravo kanonizacija kardinala Stepinca pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz tog tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje. Potrebno je objektivno prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima. U sav taj proces sada ulazi i inicijativa srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i širem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a Istina će nas osloboditi“, rekao je kardinal Bozanić. bpz.ba