U Slavonskom Brodu obilježen spomen rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera

0
639

Pod geslom “Milosrdan kao Otac – sluga Božji Josip Stadler” proslavljen je u nedjelju 24. siječnja u župi i svetištu Gospe brze pomoći u Slavonskom Brodu spomen rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa, koji je rođen i kršten na taj dan 1843. godine u tada jedinoj, danas središnjoj brodskoj župnoj crkvi.

Svečano euharistijsko slavlje uz domaćega župnika i dekana Ivana Lenića, generalnoga vikara Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. Ivana Ćurića, te postulatora Stadlerove kauze mons. dr. Pavu Jurišića i druge svećenike predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Uz veći broj vjernika, među kojima su bile redovnice domaće župe i grada, na misnom slavlju okupile su se Stadlerove duhovne kćeri – služavke Maloga Isusa iz Zagrebačke, Sarajevske i Splitske provincije predvođene vrhovnom poglavaricom s. Radoslavom Radek. Kao hodočasnici su s redovnicama iz Voćina stigla djeca i mladi – Prijatelji Maloga Isusa i drugi vjernici, skupina vjernika iz nekoliko župa Vrhbosanske nadbiskupije i drugi.

U pozdravu župnik Lenić istaknuo je razloge posebnosti toga dana i napose Josipa Stadlera, te naglasio: “Uistinu, sluga Božji Josip bijaše ‘milosrdan poput Oca’, što je poziv ove Svete godine milosrđa svima nama. Njegovo življenje milosrđa, njegova tjelesna i duhovna djela milosrđa ostadoše baštinom svima nama; ostadoše nadahnućem da bi – usuđujem se reći – uz svijetle orijentire u ovoj jubilejskoj godini i uopće življenju milosrđa on svima nama, svojim sunarodnjacima, mogao i trebao biti osobitim uzorom, te pomoćnikom pred Prijestoljem milosti, pred nebeskim Ocem”. Uz dobrodošlicu svima, napose je uputio čestitke kardinalu Puljiću za njegov srebrni biskupski jubilej i nedavni imendan, a predstavnici župljana predali su prigodne darove.

U svojoj homiliji kardinal Puljić istaknuo je kako se sluga Božji Josip Stadler nadahnjivao na Riječi Božjoj, čiji je plod u nama uvijek radost. Ukazao je na važnost i ljepotu krštenja po kojem – pridruženi Kristu – postajemo djeca Božja, potičući vjernike – napose djecu – da saznaju dan svoga krštenja, koji bi za svakoga trebao biti svetim danom u životu. Istaknuo je i Stadlerovu brigu za malene, siromašne, napuštene, starije i bolesne, upozoravajući kako je socijalne dimenzije u današnjem društvu sve manje. Častiti slugu Božjega Josipa na njegov rođendan i krsni dan znači nadahnuti se za poštovanje života, naspram današnje kulture u kojoj se život malo vrednuje, te se u ovo mirno doba ubija toliko nerođene djece pod izlikama slobode i demokracije. Vrijedno je cijeniti u sebi krsnu milost: “U ovoj Godini milosrđa šansa nam je shvatiti da smo voljena bića, da nas Bog voli, te želi da mu dozvolimo da nas voli, da se istinski borimo protiv grijeha i otpokorimo svoje grijehe. Papa Franjo dao nam je Godinu oprosta. Zato otvorimo svoja srca Božjem milosrđu da u nama proradi srce za Boga i čovjeka, kako bi osjetili da je ovaj naš život vrijedan, da ga u radosti i Božjoj ljubavi živimo. Neka nam Stadler bude istinsko nadahnuće da i mi shvatimo veličinu suradnje s Bogom; da njegova riječ, koja mijenja čovjekov život, bude izvor naše snage i naše nade u svagdašnjici”, zaključio je kardinal Puljić.

Slavlje, koje je pjesmom uveličao župni zbor predvođen s. Monikom Zvonarek, okrunjeno je “krsnim ophodom” u župnu crkvu, molitvom za vjernost vlastitom krštenju i potom za Stadlerovo uzdizanje na čast oltara. Kardinal Puljić na kraju je pozvao vjernike da “zaposle” slugu Božjega pred Gospodinom zagovarajući se u svom življenju, kako bi bili obdareni čudom koje će potvrditi njegovu svetost i pomoći u postupku za proglašenje blaženim. Kako je to bio i dan ministranata domaće župe, jer je Stadler njihov zaštitnik, na misi su sudjelovali i ministranti, kao i veći broj djece, napose prvopričesnika.

Euharistijskom slavlju prethodila je pobožnost Božjem milosrđu, a u predvečerje toga dana, u subotu 23. siječnja, u župnoj i proštenišnoj crkvi Gospe brze pomoći upriličena je pjevana Večernja i nakon toga pohod spomeniku sluge Božjega u blizini mjesta njegove rodne kuće, gdje su molili za njegovu proslavu u Crkvi, polažući cvijeće i paleći lampione kao svjedočanstvo svjetla koje i danas svijetli iz Stadlerova života i svetosti.

 

M.M. bpz.ba