Andrej Plenković: Jedino što trebamo je pobjeda na parlamentarnim izborima

0
192

Andrej Plenković, HDZ-ov europarlamentarc i potpredsjednikom Odbora za vanjske poslove EU parlamenta (HDZ/EPP), u razgovoru za današnji Večernji list iznosi svoje prosudbe o izbjegličkoj krizi, stanju u Ukrajini, ruskoj intervenciji u Siriji, predstojećim parlamentarnim izborima ali i unutarstranačkim izborima u HDZ-u koji slijede

Plenković je nosio HDZovu koalicijsku listu na zadnjim europskim izborima, percipiran je kao ozbiljan i načitan političar, ali i kao netko tko ima i daleko većih stranačkih ambicija. Plenkovića se već dugo spominje kao zainteresiranog za to da preuzme HDZ i kao čovjeka kojeg je Seks navodno pripremao za preuzimanje stranke.

Plenković na to tek kaže da o stranačkim izborima treba razgovarati kada za njih dođe vrijeme te da ima mnogo spekulacija. Svoju je karijeru usmjerio prema Europskom parlamentu, angažiran je na pitanju Ukrajine. Izbjeglička se kriza u Hrvatskoj nametnula kao prvorazredna tema uoči parlamentarnih izbora budući daje kroz RH prošlo više od 130.000 izbjeglica.

-Premijer Milanović kaže da će izbjeglice propuštati kroz RH dokle god ih Njemačka bude primala. Prijeti li Hrvatskoj kriza u kojoj će izbjeglice ostati zarobljene unutar naših granica?

“Mogućnost da zapadnoeuropske države u jednom trenutku promijene svoju politiku prihvata izbjeglica ne bi bila neočekivana nakon indicija koje idu u tom smjeru. Zato je nužno njegovati kontinuirani dijalog s naÅ¡im susjedima i europskim partnerima te prevenirati kreiranje situacije u kojoj bi se Hrvatska morala samostalno nositi sa zbrinjavanjem velikog broja izbjeglica koji nije u skladu ni s naÅ¡im realnim kapacitetima, ali niti sa željom izbjeglica o njihovu krajnjem odrediÅ¡tu”.

– Dogodila se situacija u kojoj su premijer Milanović i njemačka kancelarka Angela Merkel na istoj strani, dok je HDZ zauzeo puno čvršći stav prema izbjeglicama?

˝Jednak je stav Europskih pučana i HDZ-a, baÅ¡ kao i kancelarke Merkel, da je distinkcija izmeÄ‘u izbjeglica, azilanata te ekonomskih migranata pravno relevantna. Takvo razlikovanje, meÄ‘utim, nije moguće ako ne postoji adekvatna registracija osoba koje prelaze vanjsku granice Unije. Zbog toga neregistriranje izbjeglica nije u skladu s nacionalnim, europskim i meÄ‘unarodnim pravom. Za razliku od improviziranog djelovanja i kontradiktornog komuniciranja Vlade, HDZ ima principijelno i jasno stajaliÅ¡te – izbjeglice zaslužuju naÅ¡u empatiju te solidaran pristup, uz korektno pravno i razumno sigurnosno postupanje. Najveća migracijska kriza od kraja Drugog svjetskog rata zahtijeva koordinirani i zajednički odgovor EU u traženju dugoročno održivih solucrja koje nužno uključuju rjeÅ¡avanje krize u korijenu, na izvoriÅ¡tu krize, a prije svega u Siriji.˝

– Je li ispravna politika Angele Merkel prema izbjeglicama?

˝Kancelarka Angela Merkel vodi odvažnu wir schaffen das politiku prihvata izbjeglica utemeljenu na solidarnosti kao jednom od glavnih načela demokršćanstva, ali i cijelog projekta EU. Dosljedno provođenje takve politike objektivno je ozbiljan izazov za Njemačku i druge članice EU. Smatram da je takav pristup ljudski ispravan. No, politički gledano kancelarka nikada nije dala carte blanche svim migrantima. U više je navrata jasno naglasila da ekonomski migranti, koji ne uživaju međunarodnopravnu zaštitu kao izbjeglice ili azilanti, ne mogu očekivati jednaki status i ostanak u Njemačkoj. Tako đer, CDU je podržao važne europske i mjere poboljšanja graničnih kontrola i uspostavu sustavne registracije na i ulaznim točkama, tj. uspostavljanjem j hotspotova u Grčkoj i Italiji, kao zemljama na prvoj crti prihvata.˝

– U Njemačkoj je krenuo val nezadovoljstva zbog velikog broja imigran ta koje kancelarka poziva da doÄ‘u.

˝Točno je da postoje zahtjevi za promjenom njemačke politike prema izbjeglicama. Naime, i mogućnosti i realizacije njemačke kulture dobrodošlice imaju gornje granice operativnih i ekonomskih resursa koji se mogu i upotrijebiti za zbrinjavanje i kasniju integraciju izbjeglica. Velik broj prihvatilišta je popunjen, a u njima su se i počeli događati i sukobi. Barem deset je milijardi eura potrebnih za zbrinjavanje izbjeglica u Njemačkoj samo tijekom 2015. Značajna su to sredstva čak i za gospodarstvo poput njemačkog. Jedino zajednička i konzistentna i europska politika koja bi uključivala i učinkovit nadzor vanjskih granica, i registraciju izbjeglica, pravičnu raspodjelu među državama članicama i utemeljenu na postojećim kriterijima Komisije, ali i vraćanje ilegalnih ; ekonomskih migranata omogućila bi i zbrinjavanje onih kojima je zaštita i najpotrebnija.

– Kancelarka Merkel i francuski i predsjednik Hollande obratili su se i u srijedu Europskom parlamentu, i koje su stavove iznijeli?

˝ Dvadeset i šest godina nakon predsjednika Mitterranda i kancelara Kohla, koji su pred EP-om govorili samo par dana nakon pada Berlinskog zida u studenome 1989., u Strasbourgu su govorili kancelarka Merkel i i predsjednik Hollande. Činjenica da I su lideri Francuske i Njemačke, kao i tradicionalni predvodnički dvojac EU, i odabrali baš ovaj trenutak za obraćanje zastupnicima govori o težini aktualne izbjegličko-migrantske krize! Njihova zajednička poruka bila je da i članice EU trebaju pokazati ljudsko j dostojanstvo, solidarnost i odgovori nost. Založili su se za više Europe i i zajedničkog rada, te otklonili kritike marginalnih i antisistemskih političkih skupina. Merkel, koja je značajan i dio svog života provela iza Berlinskog i zida, imala je čvrstu poruku da zidovi i nisu rješenje. Moj je dojam da su do bili jasnu potporu velike većine zastupnika.˝

– Kako je u krugu europučana odjeknula kritika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema kancelarki i Merkel o tome da je A. Merkel izaizvala kaos pozivajući izbjeglice u Njemačku?

˝ Izjavu predsjednice Grabar-Kitarović i treba promatrati u kontekstu analiziranja izvanredne izbjegličke situacije i u kojoj se našla Europa i Hrvatska. Njezin susret s kancelarkom Merkel na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku potvrdio je i da imaju iskrenu i partnersku komuinikaciju, kakva je i potrebna u odnosima Hrvatske i Njemačke. ˝

– Kako se u Bruxellesu gleda na i hrvatsko rjeÅ¡avanje krize s izbjeglicama, odnosno na benevolentan pristup premijera Milanovića?

˝Vlada na odlasku u ovoj krizi pokazala je priličnu improvizaciju i mijenjanje stavova koji kako čujemo idu i do toga da i ograda može biti krajnje i rješenje. EU očekuje da Hrvatska i pokaže organizacijsku spremnost za prihvat i prolaz izbjeglica te da se u pogledu registracije ponaša u skladu i s propisima EU. U vanjskopolitičkom pogledu zastupnici u EP-u i instituicije EU bili su začuđeni da je u samo tjedan dana Vlada odlučila blokirati i granične prijelaze sa Srbijom, čime je naštetila i vlastitom gospodarstvu, i što je premijer i javno priznao. Pritisak na Vladu odmah je uslijedio od EK i visoke predstavnice pa su te mjere povučene. Dakle, na površinu su isplivale slabosti lošeg dijaloga sa susjedima i manjka europske reakcije Vlade RH, a sve zbog stjecanja predizbornih bodova.˝

– Postoje teorije da ruski predsjednik Vladimir Putin ima utjecaja u Grčkoj i Srbiji te da i on na neki način usmjerava izbjeglički val i destabilizira Europsku uniju.

˝Pokretanjem ruskih zračnih napada u Siriji povećao se utjecaj Rusije na samo žarište krize, što za posljedicu može imati i moguće povećanje izbjegličkog vala. No, ne vjerujem da je sposobnost takvog ruskog djelovanja s ciljem destabiliziranja EU prisutna u mjeri koja bi omogućila uspjeh navedenih nastojanja. Mislim da se Rusija želi izvući iz svojevrsne izolacije zbog Ukrajine, preko konstruktivne uloge pri dogovoru o iranskom nuklearnom programu, do aktera koji je dio međunarodnog rješenja za rat u Siriji.˝

– Dojam je da EU nema samostalnu politiku prema Rusiji nego da sve radi po zapovijedima SAD-a?

˝Normalno je i jasno da je SAD glavni saveznik i partner EU. No, EU ima svoju politiku prema Rusiji i jedinstvena je u pogledu restriktivnih mjera zbog teritorijalne okupacije dijela ukrajinskog teritorija i nelegalne aneksije Krima. EU se protivi politici Moskve da stvara aktivne i zamrznute konflikte u zemljama Istočnog partnerstva. Rusija je sama odlučila da umjesto strateškog partnera EU, postane strateški rival. U promijenjenim globalnim okolnostima najveći izazovi za vanjskopolitički kredibilitet EU su aktualna migracijska kriza, nestabilnost na Bliskom istoku, vanjski i unutarnji terorizam, kibernetiči napadi i hibridna agresija Rusije na Ukrajinu. Stoga EU jača svoju vanjsku, i obrambenu politiku, a visoka predstavnica Mogherini radi na novoj strategiji vanjske politike i sigurnosti koja će se usvojiti 2016. Ona će precizirati nove prijetnje i izazove te odrediti smjer i mjere združenog djelovanja povezujući vanjskopolitičke, sigurnosno-obrambene, pravosudne, razvojne, humanitarne i trgovinske mehanizme politika EU. Na odnose s Rusijom utjecat će i revidirana europska politika susjedstva koja će se uskoro usvojiti.˝

– Treba li EU postaviti svoju vojsku i policiju na granici u Grčkoj jer kako drukčije zaustaviti sve one iz Azije i Afrike koji žele živjeti u Europi?

“EU treba pomoći Grčkoj u operativnom i tehničkom pogledu jer se u praksi pokazuje da nema zadovoljavajuću infrastrukturu. Predloženo uspostavljanje europske granične i obalne straže pridonijelo bi učinkovitom čuvanju vanjske granice EU, a osobito u Grčkoj gdje aktualni kapaciteti nisu dovoljni.˝

– Ukrajina je sada u drugom planu, Å¡to se ondje zbiva i je li to podijeljena zemlja na zapadnu i rusku sferu?

˝Za dva tjedna predvodit ću promatračku misiju EP-a na lokalnim izborima u Ukrajini, koji su važni za proces decentralizacije i konsolidiranje demokracije u zemlji. Dobro je da je nakon sastanka u tzv. normandijskom formatu u Parizu doÅ¡lo do odgode nelegalnih lokalnih izbora u tzv. DNR i LNR nakon jasnog utjecaja Moskve. Kao predsjednik delegacije EP-a za Ukrajinu, stalno ističem da je ona vanjskopolitički prioritet EU. Trebamo joj pomoći da slobodno ostvari europske ambicije i teritorijalnu cjelovitost koju naruÅ¡avaju pobunjenici vojno i logistički potpomognuti iz Moskve. U tom smislu, jasan uvjet da se Rusiji ukinu restriktivne mjere je potpuno poÅ¡tovanje sporazuma iz Minska. Pred Ukrajinom su trenutačno dva ključna zadatka. Prvi je nastavak reformskog procesa i borbe protiv korupcije provedbom sporazuma o pridruživanju, pri čemu joj EU pruža snažnu financijsku, stručnu i savjetodavnu potporu. Nadzor provedbe reformi i osnaživanje institucionalnih kapaciteta Vrhovne rade zadaće su parlamentarnog Odbora za pridruživanje kojim supredsjedam. Drugi je reintegracija privremeno okupiranih područja Donbasa, ali i Krima… Smatram da bi meÄ‘unarodna zajednica u dogledno vrijeme trebala imenovati osobu visokog utjecaja i profila, koju bi poÅ¡tovala i Moskva, i da s jasnim mandatom i autoritetom j provede mirnu reintegraciju. ˝

– Kako komentirate situaciju u Siriji u koju su se upetljale najveće i svjetske sile: Amerika, Rusija, Kina…

˝Jedna je američka novinarka komentirala da tako počinju svjetski ratovi, s previše oružanih sila na jednom prostoru.! Rat u Siriji glavno je krizno žarište na i Bliskom istoku. Do sada je, nažalost, poginulo 250.000 ljudi, više je od 8 milijuna prognanika u zemlji, a 4 milijuna i izbjeglica u Turskoj, Jordanu, Libanonu i diljem Europe. Svi regionalni i akteri koji su često i međusobno suprotstavljeni uključeni su u krizu i od Turske, Irana do Saudijske Arabije, a sve to uz sukob između šijita i sunita koji eskalira brutalnošću tzv. i Islamske države protiv koje se svi trebaju boriti. Ruska intervencija ima za cilj održati Assadov autoritarni režim i napadima i na druge skupine u Siriji osim na ISIL, a nedopušteni ulasci u i turski zračni prostor i neselektivno bombardiranje pod kojim stradaju i civili mogli bi dodatno pogoršati sitaciju i ujediniti terorističke snage. Time se stvara i suparništvo s međunarodnom koalicijom predvođenom SAD-om i drugim zapadnim državama u pogledu vodstva na Bliskom i istoku. U takvom kontekstu, EU mora ; imati ključnu političku i diplomatsku i ulogu povezujući sve aktere, te nastojati stabilizirati situaciju u Siriji uz ; podršku naporima UN-ova izaslanika ; Staffana de Misture.˝

– Å to kažete na novoprobuÄ‘eno domoljublje Zorana Milanovića?

˝Taj predizborni angažman ne djeluje uvjerljivo. Najnoviji populistički potezi i nagla domoljubna motiviranost SDP-a pokušaj je da se prikrije podnošenje izvješća o stvarnim gospodarskim rezultatima Vlade u proteklom mandatu. ˝

– Ima li Å¡ef HDZ-a Tomislav Karamarko Å¡anse protiv Malog Sanadera, Sanader je svojedobno bio svemoćan? !

˝ HDZ će pobijediti na izborima za Hrvatski sabor, jer je u protekle četiri godine već četiri puta pobijedio SDP na: i prvim europskim, lokalnim, drugim i europskim i predsjedničkim izborima. To su činjenice koje idu u prilog predsjedniku Karamarku, a i ankete pokazuju daje HDZ favorit. Na prošlim i europskim izborima kao nositelj liste HDZ-a imao sam četiri sučeljavanja s nositeljem liste SDP-a Mitnicom i u sva četiri sam bio uspješniji, što su po- kazali i rezultati, a pritom sam vodio i isključivo kolektivnu kampanju naše liste. Siguran sam da će Domoljubna koalicija tijekom kampanje kvalitetno predstaviti program i pripremljene mjere te da će preuzeti odgovornost za Hrvatsku i raditi na dobrobit svih i građana. ˝

– Svojedobno se s vama kalkuliralo kao s osobom koja ima ambicije preuzeti HDZ? Imate li takvih ambicija?

˝Puno je spekulacija. Parlamentarni izbori su 8. studenoga i jedino što trebamo je okupljajuća snaga HDZa i koalicije te pobjeda na izborima, i angažirano ću pridonijeti ostvarenju tog cilja. Dva puta sam izabran za zastupnika u Europskom parlamentu te sam fokusiran na obavljanje zahtjev ne dužnosti potpredsjednika Odbora za vanjske poslove i predsjednika delegacije za Ukrajinu. Svatko u politici ima svoj put i mora dati doprinos timskom uspjehu. O stranačkim izborima treba se raspravljati kad za njih i dođe vrijeme.˝

 

M.M. bpz.ba