Demaskiranje neistina

0
229

Osvrt na knjigu: Miljenko Stojić, Podno križa, Matica hrvatska, Čitluk – Vrgorac, 2015.

Pred nama je najnovija knjiga suvremenog književnika, novinara i teologa Miljenka Stojića simbolična naslova Podno križa. Na prednjoj stranici korica ime je autora, slika križa i hrvatski grb i naslov knjige. Na poleđini zadnje stranice korica kratak sadržaj asocira na bogatstvo tekstova u knjizi a koje je autor prethodno objavio na portalu hrsvijet.net u razdoblju od prosinca 2012. do siječnja 2014. Poredano tako 55 kolumni, kao svjedočanstvo jednog bremenitog vremena, u kojima se zrcali sva dubina i širina autorova promišljanja i prosuđivanja svakodnevnih aktualnih događanja. Mnoge teme i dileme uspješno su apsolvirane i raščlanjene. Vidno je: riječ ima moć, veliku moć. Još kada je obasjana svjetlom istine, mudrosti i ljubavi – začudnu moć. Riječima dana sloboda, ali s riječima se nije igrati. S riječima oprezno, odgovorno, osmišljeno! Jedne su prilike bile u prošlom komunističkom sustavu a druge danas. U komunizmu slobodu riječi uživala je povlaštena i odabrana elita. Drugi su tu slobodu skupo plaćali, pa i vlastitim životom. A danas? Sloboda riječi svima je dana; bar nam se, na prvi pogled, tako čini. To blago, oku i srcu drago, svi bismo trebali jednako uživati. Ali, opet oni »izabrani« zasjedoše na odgovorna mjesta na televiziji, radiju, u pojedinim listovima, izdavačkim kućama, portalima i ostalim sredstvima javnoga priopćavanja. Manjina su, ali od njih nikako doći na red. Onda Miljenko zasuka rukave, pero u ruku, ili tipke preda se, pa piši: strpljivo, polako, uporno, istinito: iz kolumne u kolumnu, iz pjesme u pjesmu, iz priče u priču, iz kritike u kritiku, iz knjige u knjigu! Više vrijedi iskra svjetla nego sva lažna sigurnost mraka. Više vrijedi jedna istinska riječ nego stotine slatkorječivih obmana i laži. U tome leži istina i vrijednost Miljenkovih objavljenih svjedočenja.

Središnje mjesto u demaskiranju neistina koje nam se vješto i uporno nameću zauzimaju pitanja hrvatskog žrtvoslovlja, odnosno stradanja hrvatskoga puka i njegovih duhovnih predstavnika u Drugom svjetskom ratu i poraću. Današnje društvo u kojem nam je biti; je li to društvo slobode, demokracije, napretka i blagostanja? E, kada bi tako bilo. Europska uljudba, kultura i civilizacija ponikli su na kršćanskim temeljima. Zašto se to u preambuli Ustava Europske unije nije smjelo niti spomenuti? Uostalom, idejni začetnici Europske unije bili su velikani duha i istaknuti katolici: Konrad Adenauer, Robert Schuman i Alcide De Gasperi. Oni su se zalagali za ujedinjenu Europu mira, solidarnosti i napretka u kojoj će vrijediti načela istinskog kršćanskog morala. Ovo danas nije ni blijeda slika takove Europe. Republika Hrvatska je članica Europske unije. Na tom putu je i Bosna i Hercegovina s još neriješenim hrvatskim pitanjem. I onda, da se Hrvati previše tome raduju? Možda bi sve to i imalo nekog smisla da su sva tri konstitutivna naroda u BiH ravnopravna. U ovom globaliziranom svijetu svašta se događa. Čudo do čuda. Čuda neviđena. Ono što je nekada bilo nenormalno, sada, čini se, postaje normalnim. Što je bilo bolesno, čini se, postaje zdravim. I dok neki Europsku uniju kuju u zvijezde, drugi joj predviđaju neslavan kraj. Grade li to ljudi Zapada novi moderni Babilon? Sve je očitije kako je to građevina koja nema čvrste temelje, koju njeni graditelji podižu na pijesku. Kada nadođu oluje i nepogode, što će od te velebne građevine ostati? Moralne zasade koje su stoljećima vrijedile na ovim europskim prostorima sada se izglasavanjem u Europskom parlamentu i u parlamentima država članica Europske unije ruše kao kule od karata.

Ali, ne bojmo se! Ipak, ima svjetla na kraju tunela. Bog je gospodar života i svega stvorenoga. On nam darova i riječ da je uporabimo, a ne zlorabimo. Darom riječi naoružao se Miljenko pa nastadoše stihozbirke: Unatoč svemu; Pjesma blizini; Kaplja; Sirovi blues; Golgote glas; Dobro jutro kolonijo; Stopama mira; Kapaju sjene; Prijatelji. Tu su romani: Računalko; Mirkove priče; Did Jozo. I kratke priče: Ne dirajte bijelog labuda; Propetlje. Onda slikovnice: Čudesni dani; Moj molitvenik; Priča o Suzani; Kraljica Mira; Ivan pod križem. A autor je i mnogobrojnih ogleda, kritika i prijevoda. Trenutno je vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Članom je Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij. Utemeljio je Radiopostaju »Mir« Međugorje… Riječima se Miljenko ne igra, ali mudro postupa. Riječi naviru iz srca i uma; pa u pero i na papir ili na tipke, pa zaslon računala! Niske riječi koje odišu ljepotom, dobrotom, mudrošću i dostojanstvom, zovu na budnost: život nam je ovaj živjeti po mjeri Božjih zakona ljubeći Boga i bližnjega svoga. A kada se red stvari poremeti, eto nereda u srcu čovjeka, u obitelji, u društvu; kako jučer, tako i danas i u budućnosti. Kako u hrvatskom narodu tako i u onima koji s nama ili negdje drugdje žive. To hoće reći živa, istinska riječ. Prihvatili je mi, ili ne prihvatili.

 

Mile Pavlović / Hrvatsko slovo bpz.ba