Intervju: Dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a – U Vladi FBiH i HNŽ-a bit će gotovo svi novi ljudi

0
86

Što prije uspostaviti izvršnu vlast i započeti reforme s uglavnom novim ljudima u izvršnim tijelima vlasti, od županija preko entiteta FBiH do države. To je ambicija šefa HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragana Čovića, koji nastavlja osobnim primjerom – pomicanjem s vodećih pozicija u strukturama vlasti šalje jasnu poruku ostatku stranke, što je rekao u intervjuu za Večernji list, donosimo u nastavku.

Večernji list: Čini se, prvi put nakon dva desetljeća, u novu se godinu ulazi relaksirano, a početak 2022. nije bio ni blizu tako optimističan. Kako ocjenjujete godinu za nama, a kakva su vam očekivanja za 2023.?

– Prošla godina bila je izuzetno zahtjevna u svakom smislu riječi. Od politike u Bosni i Hercegovini, a još izraženije na globalnoj razini, jer je primarno obilježje, uz odlazeće učinke korone, bio rat u Ukrajini, odnosno užasi rata i agresije na Ukrajinu. To je dalo potpuno novu dimenziju svim događanjima u globalnom okružju, potičući brojne lančane reakcije i probleme. Ta agresija uključila je sve one koji imaju značaj u ekonomskom, političkom i vojnom te sigurnosnom smislu, što se onda teško odrazilo na energetsko okružje, a kroz to na potpuni makroekonomski poremećaj te posljedično i na nas. Sva ta događanja izazvala su izniman pritisak na sustav zbog nefunkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti na razini države. Zato je teško bilo naći prave odgovore na te izazove. Zapravo, pokušaji da se riješe ta iskušenja kroz izmjene fiskalnih zakona nisu uspjeli.

Večernji list: Ekonomija je, koliko god to zvučalo čudno, rekao bih, ipak bila “manji” problem za BiH?

– Izbornu godinu obilježili su posebni izazovi. To je osobito došlo do izražaja s obzirom na to da tijekom te, ali i 2021. godine nismo uspjeli usuglasiti izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava, unatoč brojnim sastancima na različitim razinama i s partnerima izvan Bosne i Hercegovine. Tu primarno mislim na predstavnike Europske unije i američke administracije. Kako u konačnici nije postignut dogovor, sredinom prošle godine morali smo donijeti ključne političke odluke i dati odgovor kako se odnositi prema izbornom procesu te kako se organizirati među Hrvatima kako bismo odgovorili na izloženost kao naroda pri izboru članova Predsjedništva BiH i domova naroda. Zaključno, ruska agresija bila je katalizator brojnih procesa, pa i onih u BiH, a izborni rezultat nam je u konačnici dao priliku za napredak prema EU koji dolazi kao prijeko potreban iskorak.

Večernji list: Znači, možemo li onda reći da imamo relaksiraniju situaciju u 2023.?

– Ovisi u kojem pitanju. Ako govorimo o ratnom stanju i agresiji na Ukrajinu, ništa se nije promijenilo. Vidimo ogromna stradanja, brojne žrtve, ali i duboko narušavanje međunarodnih odnosa u svijetu. Na lokalnoj razini smo u jednoj mjeri relaksiraniji temeljem izbornih rezultata HNS-a BiH, koji je okupljen oko Hrvatske demokratske zajednice. Dobili smo plebiscitarnu potporu hrvatskoga naroda. I sada tvrdimo da se bez HDZ-a, bez predstavnika HNS-a BiH, neće moći uspostaviti vlast na svim razinama. Još jednom se potvrdilo da Bošnjaci mogu birati predstavnike Hrvatima kroz instituciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što nas do kraja motivira da taj proces definitivno završimo u sljedećih nekoliko mjeseci. A to znači izmjenu Izbornog zakona. U međuvremenu možemo reći da idemo k završetku uspostave novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine po novom konceptu.

Poslije toga ići ćemo u izbor federalnih vlasti. Želimo u kraćem vremenu završiti uspostavu izvršne vlasti, a onda se posvetiti ključnim reformama za naš europski put.

Večernji list: Vi ste predali zahtjev prije sedam godina, a potkraj godine uslijedila je ta nagrada?

– Odluka o dodjeli kandidacijskog statusa jedno je od glavnih obilježja prošle godine. Aktivnosti koje su dovele do dodjele statusa za Bosnu i Hercegovinu predvodili su upravo predstavnici hrvatskoga naroda i HDZ-a, pa i ja još od predaje zahtjeva za članstvo 2016. godine. Tako možemo reći kako je prethodna godina imala svoje turbulencije i izazove, ali i određene prilike za nas u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da ćemo ih znati iskoristiti u ovoj godini.

Večernji list: Koje su to prilike i jeste li optimist da se mogu iskoristiti?

– Ovo je godina u kojoj bismo trebali dati odgovore na mnoga pitanja. To je ustroj Bosne i Hercegovine, ali, prije svega, nužno je osigurati neupitnu stabilnost. Mi jednostavno moramo definirati izborno zakonodavstvo kako bismo izbjegli taj adut da netko nekome može birati predstavnike te kako bi svi žitelji Bosne i Hercegovine birali koga žele, a da istodobno imamo zaštitu u institucijama gdje se štite kolektivna prava, a to je u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Tamo legitimni predstavnici Hrvata i drugih dvaju konstitutivnih naroda moraju imati svoje legitimne predstavnike.

Večernji list: Vijeće ministara je pred formiranjem. Izabrana je predsjedateljica, a čuli smo imena kandidata za ministre. Kakva su očekivanja od novoga saziva?

– Novi saziv Vijeća ministara će, siguran sam, samom činjenicom da smo prvi put napravili novi koncept rada za tu instituciju, imati posve novu, mnogo intenzivniju dinamiku rada. Na čelu je gospođa Borjana Krišto kao iznimno iskusna političarka u Bosni i Hercegovini, osoba koja ima vrlo jasan koncept kako četiri godine voditi izvršnu vlast na razini države. To je, prije svega, djelovanje sukladno zakonu i Ustavu. Očekujem kako će se mnogo brže donositi odluke i kako ćemo krenuti ubrzanim putem k svim reformskim aktivnostima. To bi nam dalo prigodu da u potpunosti iskoristimo status kandidata te se predstavimo kao oni koji vide budućnost BiH. Sve to je suprotno od onoga što smo imali prije samo nekoliko mjeseci ranije sa zveckanjem oružjem, prebrojavanjem i sličnim izjavama. Siguran sam kako će novo Vijeće ministara predvođeno gospođom Krišto dati potpuno novu dimenziju koju će znati pratiti parlamentarna većina u BiH. To praktički znači da ćemo ove godine donijeti nekoliko puta više zakona nego što smo ih donijeli u četiri godine prošlog saziva Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

Večernji list: Ekspoze rada predsjedateljice Krišto mogao bi se sažeti u nazivnik europske agende. Dobili smo kandidacijski status. Slijede brojne reforme. Kada bi BiH mogla otvoriti pregovore o članstvu?

– Mislim da je nama prioritet svih prioriteta iskoristiti ovaj status kako bismo napravili snažan iskorak prema Europskoj uniji. Europski i integracijski procesi općenito nemaju alternativu. U ovoj godini trebamo praktično pokazati da sve što smo dobili na dar nije dano bez razloga. Sve uvjete koji su nam postavljeni trebamo ispuniti u prvom dijelu ove godine, a ja sam uvjeren kako ćemo takvom intenzivnom dinamikom u razgovorima s Bruxellesom sukladno otvoriti sve druge pregovaračke aktivnosti. Prilika koja je ponuđena mora se iskoristiti.

Večernji list: Izborna reforma jedna je od najtežih zadaća. Je li je moguće dogovoriti s “osmorkom”?

– Siguran sam da jest. I nije tu dovoljna “osmorka”. Mi trebamo iskoristiti cijeli koalicijski kapacitet kod predstavnika Bošnjaka, Srba i, naravno, Hrvata. Svi imaju odgovornost za to s obzirom na to da je to stavljeno u dokumente našeg koalicijskog partnerskog djelovanja za četiri godine. Tamo piše kako ćemo u roku od šest mjeseci završiti taj posao s djelomičnom izmjenom Ustava, ako nam bude trebala, odnosno Izbornog zakona. To znači dodatno objasniti ove odluke oko Doma naroda našim konkretnim doprinosom, a isto tako naći konačno rješenje za izbor članova Predsjedništva BiH. Siguran sam da ozbiljni ljudi koji ulaze u politiku sa željom da naprave zaokret, rekao bih jednu političku renesansu, nose i odgovornost da će završiti preuzete obveze.

Večernji list: Je li moguće to uraditi bez SDA koji se već počeo ponašati kao nekonstruktivna oporba?

– SDA će koristiti ono što svakoj oporbi stoji kao alat u rukama – da osporava procese, pozicije i one koji donose odluke. Budemo li mi dovoljno mudri, misleći sad na naše partnere iz “osmorke”, SDA neće uspjeti, koliko god bio još dobro organiziran i želio narušiti te odnose, stvoriti nesklad u djelovanju i srušiti tu koaliciju. To je sada do lidera “Osmorke” jer moraju biti svjesni važnosti ovoga koncepta. Iskušenja će biti, a prvo ozbiljnije upravo je izborno zakonodavstvo. Ako taj ispit položimo, mi smo Bosni i Hercegovini dali priliku ne samo za integracijske perspektive nego priliku napraviti potpuno drukčiji red i ustroj te prigodu mladim ljudima kako bi vidjeli svoju budućnost ovdje, da zajamčimo pravnu sigurnost, a onda sve drugo što uz to ide.

Večernji list: Inzistirate na legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, a SDA – DF tvrde da imaju legitimitet s 13 izaslanika u bošnjačkom Klubu Doma naroda FBiH. Svejedno, nova koalicija HDZ – “osmorka” ih ignorira i ne želi u vlasti. Bojite li se da time narušavate načelo legitimnosti?

– Potrebno je objasniti što je načelo legitimnosti, nakon čega ću lako dati odgovor da ne narušavamo. Dakle, Hrvati su redovito zamjerali da im drugi konstitutivni narodi biraju predstavnike. Drugim riječima, ako je Hrvat u Predsjedništvu biran dominantno bošnjačkim glasovima, naravno da on četiri puta nije bio legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Kada je u pitanju Dom naroda, barem u pet županijskih prostora, Bošnjaci su dominantnom većinom birali predstavnike Hrvata u Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Naravno da je to nelegitimno. Istodobno, u Klubu Bošnjaka svih 23 izaslanika legitimno je izabrao bošnjački narod, nisu ih birali ni Srbi ni Hrvati. To povezati s legitimnošću među Hrvatima je neusporedivo. Netko se, međutim, igra brojkama neke druge vrste, tko ima većinu u tim klubovima. No, to je potpuno drugo pitanje. Ne pitanje legitimnosti.

Večernji list: Može li zbog situacije s bošnjačkim Klubom SDA blokirati uspostavu izvršnih vlasti u Federaciji BiH?

– Ne bih želio nagađati što će SDA raditi. Činjenica je da Središnje izborno povjerenstvo koristi sve instrumente, jer je u pitanju institucija SDA koja je uspostavljena mimo zakona i propisa, kako bi maksimalno prolongiralo rokove oko uspostave vlasti. Mi smo tek pred samu Novu godinu dobili stav SIP-a da su se stekli uvjeti kako bi se sazvale prve konstituirajuće sjednice Doma naroda u Federaciji. Za to su bila potrebna puna tri puna mjeseca. To govori o počecima mogućih igara. U međuvremenu smo imali ždrijebanje u bošnjačkom Klubu i sada predstavnik DF-a može činiti prevagu. Ako SDA i želi blokirati, to će trajati jako kratko.

Večernji list: Ako ipak dođe do blokade, kakav će biti odgovor?

– Odgovori mogu biti različiti, ovisno o konceptu koji zauzme SDA. Za mene nema nikakvih problema da predstavnici klubova, sukladno onome što je kao rješenje nametnuo visoki predstavnik, predlože listu s koje bi onda Zastupnički dom izabrao predsjednika Federacije i dvoje dopredsjednika. Tu je samo prijeporno to pitanje, a dalje bi sve trebalo ići normalno. Ima različitih alternativa, ali o njima ne bih sada špekulirao. Treba pričekati konstituirajuću sjednicu, izabrati izaslanike za državni Dom naroda te da se izaberu predsjednik Federacije i dva zamjenika.

Večernji list: Spomenuli ste gospodina Schmidta, čiju novu intervenciju sada SDA priziva kako bi dodatno mijenjao odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona. Treba li on reagirati?

– Mislim da ne treba. Gospodin Schmidt je uradio svoj dio posla i sada trebamo kroz procedure završiti taj proces te iskoristiti prigodu da u sljedećih šest mjeseci nakon uspostave federalne Vlade definiramo i način izbora izaslanika u Dom naroda i članova Predsjedništva BiH, što bi trebala usvojiti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Kako će se pak ponašati visoki predstavnik, nisam ni prije nagađao, pa neću ni sada. Mislim da imamo dovoljno alata kako bismo ovaj posao priveli kraju bez uplitanja bilo kakve institucije međunarodne zajednice.

Večernji list: Reis Husein Kavazović, dužnosnici SDA i dio bošnjačkih medija ističu kako su sada Bošnjaci ugroženi najavom uspostave novih vlasti. Je li to tako?

– Podsjetio bih kako su sve te institucije do jučer govorile kako treba zaživjeti građanska država te ih nisu zanimali Hrvati, Bošnjaci, Srbi. Taj zaokret u posljednja dva mjeseca je jako zanimljiv i vraća nas na temu da u BiH žive tri konstitutivna naroda, da BiH mora uvažavati takav pristup, osobito tamo gdje se donose odluke i štite kolektivna prava. Ako to uvažimo, onda sam sasvim siguran da nijedan konstitutivni narod neće biti izložen i ugrožen. Drago mi je da su se i predstavnici Islamske zajednice i politike kod Bošnjaka, koji su inače bili najglasniji zagovornici građanske države, konačno sjetili da ovdje postoji i bošnjački narod. To onda jamči da postoji i srpski i hrvatski narod, kao i svi drugi građani, predstavnici manjina, u Bosni i Hercegovini. Konačno smo se vratili na izvorišne elemente Bosne i Hercegovine i s te strane u potpunosti podržavam stajalište SDA i reisa Kavazovića da sva tri konstitutivna naroda moraju do kraja biti zaštićena u BiH.

Večernji list: Nije dugo trebalo da se “osmorka” nađe u odnosu kušnje. Kako vi gledate na te prijepore?

– Na dnevni red dolaze teme koje dulje od deset godina stoje kao takve, što je onda isprovociralo one koji su izgubili ove izbore jer su uvjereni da bi na tome mogli graditi svoje pozicije. No, te teme nisu novost. Kada smo dogovorili koalicijski sporazum, znali smo što sve tri strane misle o pojedinim pitanjima. Jedna od tema je NATO koja se nastoji problematizirati. Za mene ne može NATO biti ključ razdora ako mi dobro znamo stajališta o tome segmentu integracija. Na isti način državna imovina i druge teme. Mi smo kazali da ćemo te teme malo ostaviti postrani, a svoj sadržaj rada usmjeriti na stvari oko kojih se odlično slažemo, kao što šu EU, uspostava pravne države, reforme, ekonomski napredak. Nijednu temu nećemo gurati pod tepih, ali ne treba sada zagušiti ovaj elan. Jedna od stranaka, SDA, već vidimo, neće lako prepustiti vlast te će problematizirati brojna pitanja oko kojih su, primjerice, potpisivali sporazume s HDZ-om ili Dodikom. Ja vjerujem da “osmorka” neće nasjesti na ove igre.

Večernji list: Američka i europska administracija očekuju od vlasti BiH obračun s korupcijom, ubrzavanje reformi… Nikako da isporučimo te rezultate, a u međuvremenu mladi ljudi odlaze, prijeti scenarij puste zemlje. Kako BiH učiniti atraktivnom za ostanak, strane investicije…?

– Pitanja koja ste postavili i sve što ste naveli kroz to pitanje, od pravne sigurnosti, funkcioniranja pravne države i policijskog aparata, što bi trebao biti odnos prema korupciji i svim izazovima, pitanja su koja izravno utječu na demografske odnose na ovom našem području. Odražavaju se i na odlazak mladih ljudi, izgradnju obitelji i cijelog sustava vrijednosti koje mi javno zagovaramo, no praktično ne zaživljava. Mislim da nama ne treba govoriti bilo koja svjetska administracija, koja je ovdje prijatelj, što mi trebamo raditi i kako se obračunati s tim. No, da bismo se mi obračunali sa svakim oblikom kriminala, BiH mora, prije svega, zaživjeti kao pravna država. Koliko god su mlade ljude motivirali na odlazak loša ekonomska i socijalna slika, jednako tako u dobrom dijelu slučajeva na to je utjecala i pravna nesigurnost jer ne vide budućnost za svoje dijete, za svoju obitelj. Uz to, ako vidimo da lideri pojedinih političkih opcija u Bosni i Hercegovini iznose svoje stavove o tome kako je nekoga više, a nekoga manje, kako se prebrojavaju glave, kako se prijeti ratom, odnosno stvara nesigurnost, onda se izravno poziva mlade ljude da odlaze. Osobito sada kada su im pred očima užasi stradanja i agresije u Ukrajini, kako ginu mladi ljudi. Naravno da nitko to ne želi. Zato svima mora biti prioritet, političarima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a napose pravosuđu, zaživljavanje pravne države i jednakosti pred zakonom. Nultu stopu tolerancije prema korupciji nije više dovoljno isticati, nego prakticirati i onda ne trebamo sumnjati uopće da će mladi ljudi to prepoznati. Zato je važno mlade ljude uključiti u sve segmente društva kako bi oni praktično sudjelovali u tim promjenama koje zagovaramo.

Večernji list: Svejedno, mladi ljudi odlaze, kako stvoriti ambijent za njihov ostanak?

– Odlasci su postali mentalitet življenja. Današnja Hrvatska baštini svoju demografsku sliku na 90% strukture stanovništva Bosne i Hercegovine iz posljednjih 100 godina. Kako sada stvari posve zaokrenuti da mladi ljudi ostaju? To se može učiniti, ali treba dati priliku da to kreiraju mladi ljudi.

Večernji list: Moram priznati da su za najveći broj ljudi bili iznenađenje prijedlozi za ministre – gospođa Dubravka Bošnjak u civilne poslove, odnosno gospodin Davor Bunoza u pravosuđe, ali i dva nova zamjenička mjesta – Slaven Galić u obrani i Ivica Bošnjak u sigurnosti. Kakvu poruku time HDZ BiH šalje?

– Imena su plod rasprava, ideja i razmišljanja. A ideja je već davno postavljena kako želimo potpuno osvježiti našu vlast. To se nekad zna prevesti kao da, primjerice, nitko neće ostati u HNŽ-u jer je osam godina bio ministar ili predsjednik Vlade. Ne zbog toga što su bili dobri ili loši, nego da damo priliku novim osobama. Jednako je s Vladom Federacije BiH. Mi nismo imali izbore u Vladi Federacije posljednjih osam godina, čak su bila nepopunjena tri ministarstva posljednjih nekoliko godina. Mislim da je poruka vrlo jasna. Želimo svježinu. Želimo dati priliku odnosu dama i gospode u toj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, gdje opet prednjače predstavnici hrvatskog naroda, ne samo kao forma. S druge strane, jedan od kriterija je svježina, a s treće strane i zemljopisna zastupljenost. Tako da gospođa Bošnjak dolazi iz područja Sarajeva. Do sada je bila zamjenica u Agenciji za bankarstvo, a naše mišljenje je da može izvrsno obavljati dužnost ministrice civilnih poslova i biti apsolutna potpora u uredu gospođe Krišto. Na isti način gledam i na ministra pravosuđa. Osobu koja je radila u međunarodnim institucijama. Upravo će biti važan taj kontakt s Europskom unijom u pogledu zaštite ljudskih prava. Znate koliko imamo presuda Suda u Strasbourgu, odluka Ustavnog suda. Iz odvjetništva, gdje je bio jako uspješan, dolazi u resor pravosuđa. Ja sam duboko uvjeren da će i on biti odlična dopuna Uredu predsjedateljice Vijeća ministara. Ostavili smo dva zamjenika, uz procjenu da osiguramo iskustvo iz prethodnog vremena kao poveznicu. U druga dva ministarstva, koja su posebno osjetljiva, sigurnost i obranu, imenovali smo iskusne i dokazane dužnosnike, što je posebno važno zbog NATO integracija, a s druge strane blizine schengenskog prostora i odnosa s EU. Gospodina Bošnjaka, koji dolazi iz Kreševa, postavili smo za zamjenika ministra sigurnosti, a dosad je bio u vodstvu koordinacije policijskih tijela Bosne i Hercegovine, a s druge strane gospodina Galića za zamjenika ministra obrane. To je čovjek koji je prošao i diplomatski vojni dio u svijetu, a jednako tako prošao nužne škole NATO-a u svijetu. Svojim dolaskom u Ministarstvo obrane može biti potpuno uključen u sve procese.

Večernji list: Što će biti s federalnom Vladom?

– Kako se spuštamo niže, ta svježina će biti još izraženija. Mislim da od šest predstavnika Vlade Federacije koje će činiti Hrvati, četiri ili pet bit će mlade osobe. To znači jednu novu svježinu koja je u stanju raditi na izgradnji pravne države i suprotstavljanju kriminalu i korupciji. Na razini entiteta inače je najveći dio tih ovlasti. Tamo ćemo vjerojatno postaviti jednu iskusniju osobu da može malo koordinirati neke stvari jer je važan i taj spoj s politikom. Kada je pak u pitanju Mostar, imat ćemo potpuno novu Vladu što se tiče Hrvata. S još mlađim imenima kako bismo stvarali novu bazu imena ljudi koji bi kasnije mogli obnašati dužnosti na razini entiteta i države. To je poruka koju šaljemo iz HDZ-a i mislim da je ona općeprihvaćena. Cilj je promijeniti sliku o politici i političarima koji su danas među najomraženijima u BiH.

Večernji list: Mnogi su očekivali da budete u utrci za člana Predsjedništva, a vi ste rekli da to neće biti slučaj. Nakon toga su počele špekulacije da idete na čelo Vijeća ministara. I to ste odbili. Hoćete li biti, primjerice, u Domu naroda BiH gdje ste i do sada bili ili odluka još nije donesena?

– S moje strane trebalo je dosta truda i energije da svoje suradnike, prijatelje i kolege uvjerim kako ne bi bilo dobro da se kandidiram za člana Predsjedništva BiH, da budem predsjedatelj Vijeća ministara. Upravo zbog svega ovoga što sam govorio o osvježenju, novim porukama… Sada će netko kazati: “OK, želite svježinu, a gospođa Krišto vam je predsjedateljica Vijeća ministara, Čavara vam je u Zastupničkom domu, Bradara na čelu FBiH”. To smo napravili kako bismo imali uporišne točke te treba imati na umu da mi nismo sami u vlasti, da je tu međunarodna zajednica. Kroz kampanju smo pokazali da ju je moguće voditi bez da se u njoj obratite te da date prigodu mlađim kolegama. Postoji mogućnost da ovaj ciklus završim u zakonodavnoj vlasti, gdje sam bio i do sada. Ali moram to s kolegama dogovoriti.

Večernji list: Prije nekoliko dana ponovno ste bili s premijerom RH Andrejem Plenkovićem. Neki kažu da je pomogao ispraviti dio nepravde prema Hrvatima u BiH, a drugi očekuju još više. Što je realno očekivati i o kome to sada najviše ovisi?

– Odnos s predstavnicima Republike Hrvatske je iznimno dobar. To su prijatelji s kojima odlično surađujemo; i s predsjednikom države, predsjednikom Sabora, predsjednikom Vlade i svim ministrima u Vladi. Za mene je ključno da taj izvanredan odnos, ponajprije s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, koji je svojim utjecajem dao neizmjeran doprinos stabiliziranju odnosa u BiH, a osobito među Hrvatima BiH, bude kao i do sada. To je danas jedan od najuglednijih predstavnika politika u svijetu. Ako analizirate Europsku uniju, možete lako vidjeti da je gospodin Plenković danas jedan među dva, tri političara na koje se računa na svim važnijim funkcijama jer je to zaslužio svojim radom. U tom pogledu smo svjedočili i dolazak predsjednice Ursule von der Leyen na proglašenje ulaska u schengenski prostor. Sve je to posebno važno za BiH, a na osobit način ovdašnjim Hrvatima. Ja želim da gospodin Plenković, koji je presudno utjecao na kandidacijski status BiH te izmjene Izbornog zakona, a što je onda dovelo do potpune stabilizacije prilika u BiH, svima nama bude i dalje snažna potpora. Naravno, tu je i gospodin Grlić Radman kao šef diplomacije koji je dao iznimno važan doprinos. Sada je najveći dio posla na nama. Nadam se kako će susreti i suradnja s gospodinom Plenkovićem biti kao i do sada. Gospodin Plenković želi pomoći da BiH ima svoju europsku budućnost.