Korisnicima HT-a nudimo sve jeftinije i bolje usluge, slijede nove investicije

0
105

Posljednjih nekoliko godina naslovnice novina, internetskih portala, svih elektroničkih medija ‘krasile’ su afere iz Hrvatskog telekoma Mostar kojima je narušen ugled ove kompanije, a prijašnja uprava gotovo desetljeće nije ulagala u tehnološki razvoj, čime je drastično smanjivan poslovni rezultat. Više slučajeva zbog kriminala prijašnje uprave je završilo na sudovima ili je u fazi istrage. Nova uprava kojoj je od ove godine na čelu Vilim Primorac, bankar s dugogodišnjim iskustvom, koji je u jednome mandatu bio i zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, očekuje rast i jačanje HT-a Mostar, najavljuje ulaganja u razvoj kompanije. Primorac u intervjuu za Večernji list govori o trenutnom stanju u kompaniji, planovima u narednom razdoblju….

Kako biste ocijenili poslovna kretanja u kompaniji ove godine kao i odrednice ekonomskog okruženja telekomunikacijskog sektora?

U kontekstu domaćeg ekonomskog okruženja treba istaknuti kako ovaj trenutak jednim dijelom određuje sama kretanja u okviru telekomunikacijskog sektora. S druge strane, značajan je utjecaj specifičnih odrednica konkurencije u okviru samog sektora, kao i visoke senzitivnosti prema razvoju tehnologije i životnim ciklusima pojedinih proizvoda i usluga koje se nude krajnjim korisnicima komunikacijskih usluga. U svijetlu ekonomskih kretanja u zemlji, nedvojbeno mogu ustvrditi kako kretanje realne promjene BDP-a konačno ohrabruje i ujedno ukazuje na pozitivnu dinamiku u ovoj godini, s ostvarenim realnim rastom BDP-a oko 3% u prvom polugodištu godine u odnosu na isto razdoblje prethodne.

Objavljene brojke evidentno potvrđuju ocjenu kako će ova godina biti obilježena najvećim rastom ekonomskih aktivnosti u ovom desetljeću. 
Ovakav trend tijekom ove godine rezultat je dva ključna elementa – poboljšanja vanjskog okruženja s ekonomskim rastom u okviru Euro područja, pri čemu i zemlje regije ostvaruju pozitivne promjene BDP-a; te konačno znakova porasta domaće potražnje kao unutarnjeg i ne manje bitnog činitelja rasta. Vanjski utjecaji potpomognuti ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke kroz politiku gotovo nulte referentne kamatne stope (0,05%) i nekonvencionalnim mjerama monetarne politike, s “ubrizgavanjem” u sustav skoro 1 100 milijardi eura do rujna sljedeće godine, imaju blagotvoran utjecaj na porast vanjske potražnje. Tako se ovi utjecaji kanaliziraju prema jugoistočnoj Europi i domaćem izvoznom sektoru, pa se bilježe solidne stope rasta robnog izvoza.

Nakon očitih znakova pokretanja pozitivnih procesa u ekonomiji tijekom ove godine, već se sada mogu dati očekivanja za 2016. godinu. Kao čelnik jednog od lidera u telekomunikacijskom sektoru vrlo dobro ste upoznati s ekonomskim kretanjima, što možemo očekivati u idućoj godini i kakve su Vaše prognoze u tom pogledu?

Dakako, u najširem smislu očekujemo zadržavanje tempa rasta ekonomskih aktivnosti na razinama blizu 3 posto. Siguran sam da će napori uloženi u poboljšanje ekonomskog ambijenta i provedba reformske agende dati izravne i neizravne učinke u tom smjeru. Nije naodmet primijetiti kako izvršne vlasti, nakon dugogodišnjeg zastoja, ulažu značajne napore za podnošenje aplikacije za stjecanje statusa kandidata Europske unije. Svakako, nakon višegodišnjih vrlo loših izvješća o napretku prema EU, koje je objavila Europska komisija, svjedoci smo ovogodišnjeg, u cjelini gledajući, znatno pozitivnijeg izvješća, što nas čini optimistima kako će se ovi procesi dinamičnije odvijati u pozitivnom smjeru. To, pak, nesumnjivo ima odraza u poboljšanju poduzetničke klime, prilagođavanjem i stvaranjem zakonskih okvira temeljenih na smjernicama Europske unije. U idućoj godini zasigurno možemo očekivati izlazak iz višegodišnje deflacije, kao izrazito opasnog ciklusa pada potrošačkih cijena, pri čemu se s velikom vjerojatnošću može navesti kako će se raditi o prihvatljivim i optimalnim, rekao bih, suštinski vrlo niskim razinama inflacije bez uzrokovanja bilo kakvih negativnih poremećaja.

Sve u svemu, ako ne bude nepredviđenih i ekstremnih ekonomskih šokova globalne prirode, koji se bar zasad ne naziru u velikoj širini i dubini, ili nepogoda kakve su se dogodile prethodnih godina, uz nastavak ekonomski aktivnog djelovanja izvršnih vlasti na svim razinama ekonomski oporavak bi trebao zadržati tempo rasta u nadolazećoj godini.

Ukazali ste na činjenicu kako telekomunikacijski sektor ima svoje specifičnosti, pa odnosi u određenoj mjeri ne prate samu dinamiku ekonomije. Što možemo reći kakvo je stanje telekomunikacijskog sektora u Bosni i Hercegovini?

Prije svega, jasno je da ključni telekomunikacijski operateri i ovaj sektor u cjelini predstavljaju jedan od najrazvijenijih sektora u zemlji. Dakle, bez obzira što ekonomski pokazatelji u ovoj godini rastu, stupanj konvergencije ekonomije prema razvijenijim europskim ekonomskim sustavima je niži u odnosu na onaj koji je dosegao telekomunikacijski sektor. Imajući u vidu stadij ekonomskog razvoja ukupne ekonomije te iznadprosječan i viši stupanj razvoja telekomunikacijskog sektora, već je samo po sebi jasno kako ovaj sektor nije tako visoko pro-cikličan prema naznakama intenzivnijeg ekonomskog rasta. Istodobno, specifičnosti ovog sektora ogledaju se i u karakteru životnih ciklusa pojedinih proizvoda i usluga koje se supstituiraju drugima, rekao bih, sofisticiranijim, gdje je s jedne strane potrebna razina tehnološkog znanja i određeno vrijeme prihvaćanja od korisnika u našim uvjetima. Ako izravnije sagledavamo ovu problematiku, evidentno je kako MMS poruke “izumiru”, a u isto vrijeme prisutno je značajno smanjenje SMS poruka. Ovakva tendencija jasno ukazuje na činjenicu primjene alternativnih načina komuniciranja i supstituciju jednog oblika komunikacije drugima, koji su ekonomičniji i nalaze se u uzlaznoj fazi životnog ciklusa. Ovakav globalni trend osjeća se i na domaćem tržištu, a slabija kupovna moć domaćeg stanovništva, zajedno s drugim elementima, u određenom dijelu priječi prihodovnu supstituciju temeljenu na novim proizvodima i uslugama iz područja telekomunikacija.

… ostatak intervjua čitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH bpz.ba