Predstavljena knjiga sjećanja akademika Jakova Pehara “Svjedok vremena”

0
144

Knjiga sjećanja akademika Jakova Pehara “Svjedok vremena” (1935. – 2015.) predstavlja memoare, ali ne u klasičnom smislu te riječi. Više su to priče proširene na događaje i vrijeme koje je autor doživio i proživio tijekom svojih 80 godina života i rada u Mostaru. Memoarsku građu autor je podijelio tematski s kronološkim redoslijedom i ilustrirao većim brojem fotografija koje svojom dokumentarnošću doprinose kvaliteti ove knjige koja sadrži blizu 250 stranica.

Drugi svjetski rat

Knjiga obuhvaća opći dio s podacima o autoru, zatim prati događaje koji su se odvijali u Mostaru i Hercegovini prije, za vrijeme Drugog svjetskog rata, poraća te za vrijeme posljednjega rata. U posebnim poglavljima opisano je osnivanje pojedinih institucija hrvatskog naroda u BiH.

Prije svega, spominje se osnivanje Sveučilišta u Mostaru, čiji je akademik Pehar jedan od osnivača. U knjizi je detaljno opisano kako je nastajalo jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH na kojemu danas studira 15.000 studenata, prenosi Večernji list BiH.

Prije 16 godina prof. emeritus Pehar izabran je za urednika Enciklopedije Hrvata u BiH te u knjizi daje prikaz kako je došlo do toga i što znači ta enciklopedija za Hrvate u BiH. Nadalje, iste godine, na prijedlog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, biva imenovan za predsjednika Inicijativnog odbora Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Nakon punih 14 godina borbe za tu instituciju, osnovan je HAZU BiH, a za prvog predsjednika izabran je Jakov Pehar. To je, kaže autor, njegov krajnji doseg koji je toliko želio te nakon toliko godina i ostvario.

– Moja knjiga je u biti moje sjećanje. Ja nisam ništa bilježio, sve je u njoj zapisano po sjećanju. Počevši još od 1935. godine, dakle prvog razreda osnovne škole do danas. Obuhvaća punih 80 godina. Čitatelji će u njoj saznati nekoliko stvari. Uvjerit će se kako se i u teškim vremenima moglo stvarati institucije i da se radom može sve postići. Bio sam u prilici redovito poticati pitanje izgradnje hrvatskih institucija u BiH jer se jasno osjeti njihov nedostatak. Mi nemamo muzej, nemamo arhiv ni knjižnicu, nemamo zavod za zaštitu spomenika i da ne nabrajam. Sve su to institucije koje čije jedan narod i označavaju njegov identitet. To je ono što treba ovom narodu- poručuje akademik Pehar. A, njegov osobni život nije nimalo lagan. Prolazio je kroz brojne turbulencije. U knjizi su opisane brojne tragedije koje su ga zadesile, od gubitka oca, pa supruge, potom kćeri i brata. – Sve je to trebalo izdržati, pa i drugi brak harmonizirati na najbolji način – dodaje Pehar. Autorova poruka je da se radom može stići od gnijezda do zvijezda. To jasno traži određena odricanja, ali bez toga nema uspjeha.

Ni u svojoj trećoj dobi Pehar ne posustaje i vjerojatno nam je ostao dužan ispripovijedati još ponešto što u sebi nosi dugo vremena.

“Matere u crnom”

– Znate, bio sam sudionik Križnoga puta i kad sam se vratio, vidio sam sve poteškoće jednoga naroda. Stalno mi se to vrti po glavi, ta potreba da se odužim ženama koje su ostale bez muževa, braće, sestara i sinova. Ja sam ih nazivao “matere u crnom”. Njima nitko dosad nije odao priznanje, a one su nas iznjedrile i podigle te napravili osobe od nas. Njima puno dugujemo – ističe Pehar.

Jakov Pehar rođen je u Strugama kod Čapljine 1928. Suosnivač je Sveučilišta u Mostaru i prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH bpz.ba