Varaždinski biskup Josip Mrzljak na Misijsku nedjelju, 18. listopada, pohodio je Hrvatsku katoliÄku misiju Bl. Alojzija Stepinca u Mariboru u susjednoj Sloveniji te predvodio misu na mariborskom groblju Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda, najvećega grobiÅ¡ta pripadnika hrvatskog naroda izvan Hrvatske, sudjelovao u prigodnom programu i predvodio molitvu u spomen na žrtve komunistiÄkog sustava iz svibnja 1945. godine.
Uime organizatora obilježavanja Dana molitve i oÄuvanja spomena na sve nevine žrtve komunizma u okolici Maribora HKM Bl. Alojzije Stepinac, vlÄ. Ivan Dodlek, koji je uz vlÄ. Krunoslava Novaka voditelj misije, pozdravio je mariborskog nadbiskupa Alojzija Cvikla, biskupa Mrzljaka, vlÄ. Marka Zadravca i preÄ. AnÄ‘elka Košćaka, dosadaÅ¡nje voditelje misije, vlÄ. BoÅ¡tjana Lenarta, tajnika mariborskog nadbiskupa, te hodoÄasnike koji su doÅ¡li bilo kao pojedinci, bilo kao Älanovi hrvatskih katoliÄkih misija u Sloveniji, kao i druÅ¡tava i udruga iz Slovenije i Hrvatske.
Biskup Mrzljak u uvodu je napomenuo da se su se, kao i prvi kršćani na najstariji kršćanski blagdan – nedjelju – okupili na grobovima muÄenika od kojih im nisu sva imena poznata. Ne znamo tko je sve ovdje poimence ubijen i baÄen u rov, ali ovom misom želimo moliti za njih i njihove progonitelje i krvnike, istaknuo je biskup.
U homiliji biskup Mrzljak rekao je kako je Isus pokazao pravo lice Boga. On nije doÅ¡ao da mu drugi služe, već da služi i da dade svoj život za mnoge. Prvi kršćani su vjerovali u Krista i odbijali priznavati bogovima rimske careve koji su od svojih podanika zahtijevali upravo Äast, služenje. Tako smo imali i mi, u ne tako davnoj proÅ¡losti, jedan totalitarni režim koji se postavio na mjesto Boga i uzeo za pravo provoditi teror i Äiniti brojne zloÄine nad neistomiÅ¡ljenicima. To je bio komunistiÄki režim, koji se nije sustezao provoditi masovna pogubljenja i nad civilima, nevinima. Ne možemo zaboraviti svoje bližnje, svoje roditelje, svoje prijatelje koji su nevini izgubili život unatoÄ tome Å¡to nam mnogi govore zaboravite to, idemo dalje, to je povijest, istaknuo je biskup Mrzljak kojem je otac takoÄ‘er bio žrtva komunistiÄkog progona Hrvata u Vukovaru.
Liturgijsko pjevanje na misi animirao je pjevaÄki zbor Hrvatskoga katoliÄkog sveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu. Nakon mise svi okupljeni su sudjelovali u prigodnom programu te zajedniÄkoj molitvi koji je vodio vlÄ. Novak. NazoÄili su i nadbiskup Cvikl, biskup Mrzljak, imam Zinaid Mahmutagić, svećenik SPC Milan Jovanović, evangeliÄka duhovnica Violeta Vladimira MesariÄ JazbinÅ¡ek, mariborski dogradonaÄelnik Zdravko LuketiÄ, poÄasni konzul Republike Hrvatske u Republici Sloveniji prof. dr. Å ime Ivanjko, opunomoćena ministrica Veleposlanstva RH u Republici Sloveniji Božena LeÅ¡ te predstavnici udruga iz Hrvatske i Slovenije i Älanovi i dužnosnici braniteljskih udruga: Hrvatsko kulturno druÅ¡tvo Maribor, Hrvatsko žrtvoslovno druÅ¡tvo (Zagreb/Varaždin), Udruga Macelj 1945., povijesna postrojba KarlovaÄki poÄasni vod ZNG 1991., Hrvatski domobran (Varaždin, ÄŒakovec, Duga Resa) te PoÄasni bleiburÅ¡ki vod.
NazoÄnima su se obratili dr Ivanjko, opunomoćena ministrica LeÅ¡, dogradonaÄelnik Maribora LuketiÄ, nadbiskup Cvikl te biskup Mrzljak.
Dr. Ivanjko govorio je o boli koja obuzima ljudsko srce zbog nemogućnosti dostojnog pokopa za ubijene na tom mjestu. Pedeset godina ovo mjesto i ovaj dogaÄ‘aj bio je državna tajna te je to dalo zamah “kulturi zaborava” kojoj joÅ¡ i danas svjedoÄimo i od koje se ne možemo osloboditi, rekao je.
LeÅ¡ je istaknula da se “nalaze na mjestu gdje nitko ne može biti sretan svjedoÄeći tomu Å¡to je sve Äovjek napravio”. NaÅ¡a kršćanska obveza je oprostiti, ali ne i zaboraviti, rekla je. DogradonaÄelnik LuketiÄ istaknuo je kako je “na nama odgovornost da se s poÅ¡tovanjem odnosimo prema ovdaÅ¡njim žrtvama”.
“Ovdje smo radi konkretnih ljudi s imenom i prezimenom. Å to je sve Äovjek spreman napraviti zbog ideologije i koliko vrijedi tada ljudski život možemo danas na ovome mjestu vidjeti. NaÅ¡ odgovor na ovaj zloÄin treba biti da u svakom Äovjeku gledamo neprocjenjivo dostojanstvo. Tako možemo graditi pravednije druÅ¡tvo”, rekao je mons. Cvikl.
Biskup Mrzljak zapitao se zaÅ¡to se ne uÄini viÅ¡e. ProÅ¡lo je već sedamdeset godina od tog i brojnih drugih straÅ¡nih dogaÄ‘aja od strane komunistiÄkog režima. To je jedan ljudski vijek. JoÅ¡ uvijek prave istine o tim dogaÄ‘ajima nema. No, mi ne gubimo nadu, rekao je biskup i pozvao okupljene da se ovaj zloÄin bolje istraži i obilježi.
Uslijedila je molitva za pokojne žrtve koju su predvodili predstavnici drugih vjerskih zajednica te biskup Mrzljak. Nakon molitve nazoÄni su zapalili svijeće i položili vijence u spomen na sve žrtve poraća.
Komemoracija je održana u blizini posebnoga groba u kojem poÄivaju hrvatski vojnici i civili koje je u okolici Maribora sustigao vihor komunistiÄke mržnje te ih pokosio u proljeće njihova života po zavrÅ¡etku II. svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945. godine. U blizini Maribora po Å¡umama, prema svjedoÄanstvima oÄevidaca, pobijeno je na tisuće i tisuće ljudi, uglavnom Hrvata, te su im tijela baÄena u jame bez ikakve oznake, s nakanom da im se zatre svaki spomen. Žrtve su poubijane bez suda, bez dokazane krivnje, a kažnjeni su najtežom kaznom – smrću. Prema nekim procjenama u okolici Maribora leže posmrtni ostaci viÅ¡e od 15.000 ljudi.
M.M. bpz.ba
