Anto Brtan za Dnevnik.ba: Građani Jajca postali taoci klijentističke politike, to moramo promijeniti

0
330

Anto Brtan zajednički je kandidat stranaka Hrvatskog narodnog sabora za načelnika Općine Jajce. U intervjuu za Dnevnik.ba Brtan govori o motivima svoga ulaska u politiku, problemima s kojima se Jajce suočava te svojoj viziji rješenja tih problema. Također, govorio je i o ogromnim prirodnim i kulturnim potencijalima Jajca, kao i o međunacionalnim odnosima Jajcu.

Gospodine Brtan, što vas je motiviralo da se kandidirate za načelnika Općine Jajce?

Kada sam se vratio u Jajce prije dvije godine, nakon više od 25 godina rada u državnim institucijama, mislio sam da će to biti privremeno, jedan mandat i nakon toga povratak na svoje stare poslove. Možda sam imao sreću što sam preuzeo vođenje jedne javne ustanove koja ima veliki potencijal i što sam za kratko vrijeme uspio pokrenuti neke pozitivne promjene. Vrlo brzo sam počeo dobivati pozive od ljudi svih nacionalnosti koji su me poticali da se kandidiram za načelnika Jajca. Ljudi su očito svjesni da novi ljudi i nove ideje mogu biti pokretač bržeg razvoja našega grada. Dakle, na kandidaturu su me najviše motivirali moji sugrađani. Zbog njih sam bio spreman prekinuti svoju 27-godišnju karijeru, jer sam prije kandidature morao podnijeti zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa i time sebi zauvijek zatvoriti vrata za povratak. To ne bih uradio da nemam vjere u svoje sugrađane, kao što i oni, nadam se, imaju vjeru u mene.

 

Što su glavni problemi s kojima se Općina Jajce susreće?

U ove dvije godine imao sam priliku iz pozicije ravnatelja Javne ustanove “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ sagledati ključne probleme u funkcioniranju općine. U prvom redu, to je netransparentnost u trošenju javnih sredstava. Kada ne postoji transparentnost, onda se događaju razne druge negativnosti poput namještanja poslova podobnim firmama, potom izražena samovolja u donošenju odluka bez uvažavanja zakonodavne vlasti i tako svi građani Jajca postaju taoci jedne klijentističke politike. Općinska administracija na čelu s načelnikom trebala bi biti servis građana i operativa za provođenje odluka koje donosi Općinsko vijeće. No, kod nas u Jajcu nitko od općinskih vijećnika, uključujući i predsjedatelja Vijeća, ne može dobiti na uvid projekte koje načelnik realizira sredstvima iz proračuna. Još uvijek imamo projekte koji su trebali biti završeni prošle godine, ugovori su uredno potpisani, navodno je i plaćeno, a na terenu ništa nije urađeno. Ovo jasno govori koliko se općinska vlast osilila i otuđila od naroda, ali narod je taj koji će odlučiti hoće li ih zbog toga kazniti ili će dopustiti da tonemo još dublje.

 

Što će biti u fokusu Vašeg rada ako osvojite četverogodišnji mandat na čelu Općine Jajce?

Na prvom mjestu, pokušat ću povratiti povjerenje građana u vlast i učinit ću sve da općinska administracija bude servis svih građana. Vratit ću transparentnost u trošenje javnih sredstava, te uključiti građane u donošenje najvažnijih odluka koje se tiču budućnosti Jajca. Ja ne tretiram građane na način da su važni samo pred izbore, niti ću ih pokušavati kupovati nekom socijalom, kao što to ovih dana rade pojedini kandidati.

S obzirom da je turizam naša najperspektivnija grana gospodarstva, uložit ću maksimalne napore u stvaranje preduvjeta da se što veći broj mojih sugrađana uključi u turističku djelatnost, ali i da se svi potencijalni investitori osjećaju dobrodošlima u Jajce. Mi imamo apsurdnu situaciju da je grant za turizam ove godine iznosio samo 100.000,00 KM, a proračun nam je bio skoro 20 milijuna KM. No, unatoč tim poražavajućim brojkama, aktualni načelnik u medijima najviše priča o turizmu i njegovoj perspektivi.

 

Jesu li golemi prirodni i kulturni potencijali Jajca dovoljno iskorišteni i ispravno valorizirani?

Jajce ima 30 nacionalnih spomenika BiH i neke od najatraktivnijih prirodnih ljepota u našoj zemlji. Većina ih je pod upravljanjem javne ustanove na čijem sam čelu. No, ima i onih nacionalnih spomenika koji su u ruševnom stanju, čak opasni za građane, ali se ništa ne čini na njihovom uređenju. Država je proglašenjem nacionalnih spomenika preuzela obvezu njihove obnove ili restauracije, ali ništa se konkretno ne poduzima već godinama. Jasno mi je da za te poslove treba izdvojiti velika sredstva, ali moramo znati što su nam prioriteti i koji spomenici zahtijevaju hitna ulaganja. Mi ovih dana pripremamo aplikaciju za prijavu na javni poziv Veleposlanstva SAD s namjerom da saniramo najkritičnije dijelove jajačke tvrđave. Ukoliko to ne uradimo u kratkom roku, postoji opasnost da se cijela južna strana tvrđave uruši, uključujući i kraljevski portal na ulazu u tvrđavu, jedini koji je ostao očuvan u BiH. I općina Jajce bi mogla, s obzirom na visinu proračuna, svake godine izdvojiti određena sredstva za sanaciju nacionalnih spomenika, jer je to ipak naše kulturno-povijesno naslijeđe. Međutim, očito je da su im prioriteti na nekoj drugoj strani.

 

Može li Jajce, s obzirom na iznimno bogato povijesno naslijeđe, postati mjesto na kojem se spajaju dominantna tri bh. identiteta?

Svakako da može, jer imamo sve pretpostavke za takvo nešto. Primjerice, u Jajcu je krunidbom kralja Stjepana Tomaševića u Crkvi sv. Marije, krunom poslanom od strane pape Pia II (1461.), Bosna prvi put međunarodno priznata. Poznato je da je Stjepan Tomašević bio oženjen srpskom princezom Jelenom (kasnije uzela ime Marija/Mara) i da je kratko stolovao u Smederevu kao srpski despot. Također, Crkva sv. Marije je pretvorena u džamiju Fethiju 1528. godine i služila je vjerskim obredima muslimana u Jajcu sve do 1832. godine kada je stradala u požaru. Najstariji je nacionalni spomenik u našoj državi, ali mu/joj se ne pridaje značaj kakav zaslužuje. Dakle, imamo najstariji nacionalni spomenik u državi kao simbol državnosti i kao mjesto susreta različitih kultura i religija. Mislim da to možemo iskoristiti za promociju Jajca i cijele BiH, ali samo ako ćemo uvažavati jedni druge.

Osim toga, u Jajcu je održano II. zasjedanje AVNOJ-a na kojem su udareni temelji zajedničke države u kojoj smo svi živjeli skoro 50 godina. Još uvijek ima puno ljudi koji se s nostalgijom sjećaju tih vremena i rado posjećuju Jajce za prigodne datume.

 

U kojem bi smjeru trebao ići budući razvoj Jajca?

Kao što sam spomenuo, razvoj turizma bi trebao biti naš prioritet. Da bismo uopće krenuli s ozbiljnijim projektima, moramo znati što hoćemo i kako to najbolje izvesti a da ne umanjimo ljepotu našeg kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Nama trebaju novi smještajni kapaciteti, hotel s 4 ili 5 zvjezdica, ako se želimo ozbiljno baviti turizmom. Sa snažnijim razvojem turizma, pokušat ćemo uključiti i što veći broj domaćih poljoprivednika kako bismo našim gostima, pored prirodnih i kulturnih ljepota, ponudili i domaće proizvode. Sela su nam, nažalost, postala pusta i trebat će puno poticaja da su u njih vrati život.

 

Kakvima ocjenjujete hrvatsko-bošnjačke odnose u Jajcu, s obzirom na to da je u posljednjih nekoliko godina i Jajce dolazilo u fokus javnosti zbog međunacionalnih i međuvjerskih neslaganja dviju zajednica?

Ja uopće ne vidim neke značajnije probleme u Jajcu kada su u pitanju međuvjerski i međunacionalni odnosi. Mislim da se oni ciljano potiču i potenciraju u predizborno vrijeme od strane pojedinih političkih stranaka, jer nemaju ponuditi ništa svojim potencijalnim biračima osim straha od drugog i drukčijeg. Raduje me što ove godine nema takvih problema, ako je suditi po prvoj polovici predizborne kampanje, a nadam se da će tako i ostati. Ja osobno, kao kandidat za načelnika, ističem naše zajedničke lokalne probleme koje moramo svi skupa rješavati. Visoku politiku ostavljam onima koji se time trebaju baviti. S ponosom ističem da sam Hrvat, sin domovine Bosne i Hercegovine i da je nitko ne može voljeti više od mene, ali da to pravo nikada neću osporiti ni bilo kome.

 

Što biste poduzeli kako biste ipak prevazišli eventualna međunacionalna  neslaganja?

Sva neslaganja treba rješavati razgovorom uz obostrano uvažavanje. Kod nas je aktualan slučaj tužbe Islamske zajednice protiv Agencije na čijem sam čelu sa zahtjevom za povrat u posjed Crkve sv. Marije (pretvorena u Fethija džamiju 1528.). Ja tu tužbu ne doživljavam osobno, te ističem da ću poštovati odluke nadležnih sudova, bez obzira kakve one bile. S glavnim imamom Islamske zajednice u Jajcu, prof. Zehrudinom Hadžićem, imam korektne odnose i o svemu otvoreno razgovaramo. Rekao sam mu prije nekoliko dana da ću i kao budući načelnik općine Jajce raditi na relaksaciji međunacionalnih i međuvjerskih odnosa, te da ću naći način za rješavanje problema s kojima se vjerske zajednice suočavaju u odnosima s administracijom.

Dnevnik.ba