Koje su opasnosti eksplatacije nafte iz Jadrana?

0
167

Kakve su opasnosti eksploatacije nafte iz Jadrana i što bi za hrvatski turizam i ribolov značila eventualna havarija kojoj bi uzrok bila ta eksplatacija i, ako do toga dođe, kako ćemo se i hoćemo li se ikada oporaviti, najčešća su pitanja koje su postavljali sudionici gotovo petosatnog javnog izlaganja o Strateškoj studiji i Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu.

Organizator javnog izlaganja je Agencija za ugljikovodike, a skup se u utorak održao u prepunoj dvorani zagrebačkog hotela International.

Izrađivači studije predstavili su ključna saznanje iz područja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te utjecaja koji bi zahvati na Jadranu mogli imati na turizam, ribarstvo, životinjski svijet i ekološku mrežu, a više su puta ponovili kako se radi o početnoj verziji i da će se raspravljati o svim dobrodošlim prijedlozima, te da su otvoreni za svaku raspravu.

Naime, predstavljeni su dokumenti izazvali niz kritika stručnjaka iz raznih područja, pogotovo predstavnika ekoloških udruga.

Po mišljenju Saše Poljanec Borić, iz Instituta Ivo Pilar, i sama je prezentacija strateške studije pokazala da postoji niz opasnosti od značajnog utjecaja na okoliš.

Upozorila je na niz propusta i manjkavosti, primjerice da potencijalno najugroženiji sektor, turizam u hrvatskom BDP-u ne sudjeluje s osam nego s 15 posto, da je segment turizma jako podzastupljen pa dio studije vezan uz tu granu treba drastično popraviti.

Petar Kružić, profesor sa zagrebačkog PMF-a, uz ostalo je pitao i koja će komisija nadzirat monitoring za različita područja, odnosno može li Hrvatska angažirati nezavisne stručnjake te zamijetio da bi u svemu trebalo biti više transparentnosti.

Turizam i vađenje nafte ne idu zajedno, ribolov i vađenje nafte ne idu zajedno. Možete li nam tvrditi da u našem dijelu Jadrana, ako se krene s eksploatacijom, neće biti havarije. U ovom je trenutku više činjenica protiv nego za istraživanje nafte, kazao je Kružić.

Direktorica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić podsjetila je pak da se istraživanja u Jadranu provode već 40 godina i to bez incidenta.

Niz je sudionika rasprave uz ostalo upozorio da vađenje nafte iz Jadrana nosi previše rizika u odnosu na benefite, upitalo što će biti ako dođe do erupcije nafte u zatvorenom moru kao što je Jadransko. Upozorili su i na iznimno loše i površno obrađena područja poput primjerice seizmologije, upitali zašto se ne predviđa monitoring potresa, ako se već predviđa 16 vrsti drugih monitoringa, a niz je negativnih opaski upućeno i na dio studije koji se bavi bukom koja bi prouzročila najviše štete ribljem fondu.

Buka je potencijalno najveći problem u cijeloj ovoj priči i njoj se pristupilo aljkavo, s tehničke je strane to jako loše napravljeno, upozorili su stručnjaci koji se bave tim područjima, a niz je sudionika poručilo i kako bi slična predstavljanja studije trebalo organizirati po cijeloj obali.

Predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić nada se da će izrađivači bitno popraviti “skandalozno loše napravljenu studiju”, dok Dušica Radojčić iz Zelene Istre smatra da je studija toliko sramotna i loša da je treba ukinuti, a više je puta ponovila i da je rađena mimo zakona.

Dorić je pak ponovila kako je sve rađeno u skladu sa zakonima te da Agencija za ugljikovodike radi sve kako bi zaštitila naše more.

croenergo.eu