Polovica se Hrvata iselila iz BiH,

0
55

Papa Ivan Pavao II. tijekom svoga prvog pohoda Bosni i Hercegovini 1997. nazvao je Sarajevo europskim Jeruzalemom. Za Svetu Stolicu bio je to grad simbol po suživotu katolika, pravoslavaca, muslimana i Židova. Svojedobno je sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić rekao kako je Sarajevo postalo gradom bosanskih muslimana. Uoči dolaska pape Franje u Sarajevo, kardinal Puljić u Vatikanu je kazao kako, bez obzira na neka poboljšanja, i u 2015. godini vrijedi ista ocjena. Ali za stanje u Sarajevu nisu krivi samo bosanski muslimani nego određenu krivnju snose i političari koji upravljaju državom.

„Prije rata (1992. – 1995.) u BiH je bilo 820 tisuća Hrvata, a danas nas ima oko 430 tisuća”, izjavio jePuljić u Vatikanu. U posljednjih 30 godina gotovo se polovica hrvatskog stanovništva iselila iz BiH. Evo, u takvu stvarnost 6. lipnja 2015. dolazi papa Franjo.

Buđenje “periferije”

Navodno je već polovicom 2014. trebao pohoditi Sarajevo kao „periferiju”, kako voli nazivati prostore koje treba probuditi, ponovno evangelizirati, ohrabriti ih i pružiti im nadu.

Kardinal Puljić izjavio je u travnju 2014. kako je papa Franjo odgodio planirani posjet Bosni i Hercegovini zbog nemira koji su se tijekom veljače dogodili u toj zemlji. Umjesto u Sarajevo, papa Franjo je ujesen 2014. otišao u Tiranu, koja se također smatra periferijom kršćanstva. I Ivan Pavao II. svoj je dolazak u Sarajevo 1994. morao odgoditi iz sigurnosnih razloga.

Podsjetimo, papa Franjo pozvao je članove Crkve da idu na periferiju kako se ne bi zatvorili u sebe same. Posebno je istaknuo kako Isusovo javno djelovanje nije započelo u Jeruzalemu, vjerskom, političkom i društvenom središtu, već u zabitoj i prezrenojGalileji, napučenoj miješanim pučanstvom, pograničnoj zoni u kojoj su se susretali ljudi različitih rasa, kultura i vjera. Čini se da se Sarajevo danas više ne može smatrati europskim Jeruzalemom.

Crkva mora biti kvasac s bratskom ljubavlju, solidarnošću i sudjelovanjem. Kada je Crkva zatvorena, tada se razboli. Crkva mora izići na periferiju egzistencije.

Zaboravljena zemlja

Kardinal Puljić drži kako sarajevski političari privilegiraju muslimane te da se na isti način ponaša i međunarodna zajednica, koja gleda da jače zaštiti njihove interese zbog političkih i ekonomskih razloga. Europa je gotovo zaboravila na postojanje BiH. Nešto više pozornosti posvetila je toj državi tek u posljednje vrijeme nakon što su se džihadisti ISIL-a proširili i na njezinu području. No u BiH se kao sugovornike bosanske muslimane privilegira, a katolike ignorira.

„Europska unija nema prema nama nikakve simpatije. Ja to ne mogu shvatiti”, kazao je Puljić u ožujku 2015. u Vatikanu kada su biskupi BiH došli u pohod papi Ad limina Apostolorum.

Islamski fundamentalizam počeo se širiti Bosnom tijekom rata. Dolazili su fundamentalisti iz arapskih zemalja kako bi u ratu pomogli bosanskim muslimanima, a neki su ostali i poslije rata. Sada su neki od njih otišli ratovati u Irak i Siriju pa je veliki muftija islamske zajednice u BiH Husein Kavazović zatražio da se oduzme državljanstvo onima koji odlaze u džihad jer džihadisti ne predstavljaju islamsku vjeru i ne djeluju uime Alaha. To je snažan znak. Takav poziv ne čuje se od muftija u ostalim dijelovima svijeta.

U takvo Sarajevo stiže papa Franjo i zasigurno će pozvati sve vjerske čelnike da grad pretvore u europski primjer suživota naroda različitih vjera. Ivan Pavao II. bio je u Sarajevu 12. i 13. travnja 1997., a 22. lipnja 2003. posjetio je Banju Luku. Pozivao je na pomirenje, mir i zaštitu dostojanstva čovjeka u BiH. U Sarajevo je želio doći i 1994. godine. Iako su pripreme za njegov dolazak bile gotovo završene, taj se posjet nije mogao ostvariti jer nitko nije želio jamčiti sigurnost papi i hodočasnicima. Upravo zabrinutost za sigurnost hodočasnika navela je papu Wojtyłu da odgodi to putovanje. Govor je bio pripremio, a izrekao ga je u Castelgandolfu pokraj Rima kao da je u Sarajevu.

Svjetiljka mira

„Mir će pobijediti ako svi budu znali raditi u istini i pravdi idući istodobno ususret zakonitim očekivanjima stanovnika ovih krajeva koji u svojoj složenoj raznolikosti mogu postati znakom za cijelu Europu”, kazao je Ivan Pavao II. poslije dolaska u Sarajevo 1997. kada je kardinalu Puljiću predao Svjetiljku mira, koju je za rata u BiH dao zapaliti i postaviti u bazilici sv. Petra pred likom Gospe od Pomoći kako bi svi oni koji posjete tu baziliku zastali na trenutak i pomolili se za mir na tim prostorima.

Ni nakon dva posjeta jednog pape u BiH se nije mnogo toga promijenilo nabolje. Ivan Pavao II., čiji je pontifikat trajao od 1978. do 2005., o BiH je govorio čak 263 puta. Naglašavao je kako je Sarajevo doživio kao grad koji može biti simbol suživota, tolerancije i gradnje zajedničke budućnosti. Hoće li prvi posjet Franje, a treći poglavara Katoličke crkve, pridonijeti ostvarenju tih želja?

Na kraju kažimo da je 19. travnja 2006. potpisan Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH. U uvodu toga dokumenta kaže se kako su ga Sveta Stolica i BiH potpisale kako bi se odredio pravni okvir odnosa između Katoličke crkve i BiH. Država ga je potpisala temeljem ustavnih načela svojega stvaranja, a Sveta Stolica na temelju dokumenata Drugoga vatikanskog sabora te na odredbama kanonskoga prava. Ugovorne strane imale su na umu višestoljetnu ukorijenjenost Katoličke crkve u BiH i njezinu sadašnju ulogu na društvenom, kulturnom i obrazovnom području, a sve to pozivajući se na međunarodno priznata načela o odvojenosti vjere i države, prava na slobodu vjere te ljudskih prava. Stoga su se BiH i Sveta Stolica dogovorile i potvrđuju da su država i Katolička crkva, svaka na svom prostoru, neovisne i samostalne te se obvezuju da će u međusobnim odnosima potpuno poštovati to načelo i da će međusobno surađivati u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvoj čovjeka te u promicanju općega dobra.

>>Papa će prvo napraviti krug stadionom i onda se popeti na pozornicu