Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora

0
110

Haški sud proglasio je Radovana Karadžićaradovan-karadžić-hag-presuda krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u BiH i osudio ga na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora.

Karadžić je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Sud je utvrdilo kako nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Utvrđeno je i da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice što je dosegnulo razmjere genocida.

Sud je zaključio da je optuženi trebao znati da postoji rizik zločina nad srpskim stanovništvom tijekom provođenja udruženog zločinačkog pothvata. Mogao je predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva. Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u odnosu na 20 općina.

Predsjednik Sudskog vijeća Korejac O-Gon Kwon čitajući presudu rekao je da je Vijeće zaključilo da je postojao sustavni progon civilnog stanovništva i da su počinitelji toga bili svjesni. Naveo je da je postojao sistematski obrazac zločina nad bosanskim Hrvatima i Bošnjacima u mnogim općinama diljem BiH.

Vijeće je zaključilo da su pripadnici bosanskih Srba počinili ubojstvo, progon i istrebljenje prema nesrpskom stanovništvu. Navodi se, međutim, da ove radnje ipak nisu provedene s genocidnom namjerom i da nema dovoljno dokaza da proglasi zločin genocida.

Sud navodi mučenja kojima su bili izloženi zarobljenici u srpskim logorima. Spominju se i masovna silovanja počinjena u više od 50 logora i mjesta zatočeništva na području 20 općina. Navodi se i da su srpske snage uništavale i palile kuće i sakralne objekte Hrvata i Bošnjaka te da je dokazano da su postojala masovna ubijanja Hrvata i Bošnjaka.

Sud je potom počeo iznositi mišljenje o napadima u Sarajevu.

-Gađana su djeca na putu do škole. Snage RS pucale su na civile, s mjesta gdje su imale snajperska gnijezda. Od kraja svibnja 1992. snage RS su namjerno pucale na civile. Koristili su teško naoružanje, minobacače s više lokacija koje su bile postavljene oko grada. Karadžić je davao naređenja koja se tiču Sarajeva. Pod prijetnjom NATO-a poštovao je dogovore, ali u odsustvu NATO-a i drugih vanjskih faktora, Karadžić je opet provodio teror – stoji u presudi.

Vijeće navodi da je postojao udruženi zločinački pothvat da se uzmu pripadnici UN-a kao taoci kako bi se utjecalo na snage NATO-a da ne gađa ciljeve bosanskih Srba. Naredio je da se taoci postave na mjestima koje bi NATO eventualno gađao, a sudjelovao je u akciji zarobljavanja pripadnika UN-a, naveo je sudac.

U čitanju optužnice u odnosu na Srebrenicu navodi se da su i prije ubojstava u Potočarima u enklavi Srebrenica uvjeti za život bili gotovo nemogući. U enklavi su uvjeti bili takvi da bosanski Muslimani nisu imali izbora već su bili prisiljeni otići.

Sudsko vijeće smatra da su Ratko Mladić i još neki zapovjednici dijelili zajednički cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da će se prisilno ukloniti starci, djeca i žene iz Potočara. Vijeće navodi da su ovi zločini počinjeni kao dio sistematskog i organiziranog napada. Zaključuje da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice. Karadžić je osobno naredio da se muslimanski muškarci premjeste iz Bratunca u općinu Zvornik kako bi bili ubijeni.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima da se Karadžića proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora.

-Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli – kazao je tužitelj Alan Tieger.

Podsjetimo, Radovan Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida.

M.M.

  bpz.ba