“Kraljica Medicine” mjenja povjest lječenja

0
130

NajmlaÄ‘a milijarderka na svijetu bila je neobično dijete. Sa sedam je opsesivno skupljala insekte. ÄŒitavu jednu bilježnicu napunila je nacrtima svog vremenskog stroja. Sa devet je, od korica do korica, pročitala “Moby Dicka”, a kao srednjoÅ¡kolka je toliko uporno telefonom terorizirala Stanford da je na kraju voditelj ljetnog kursa popustio i dopustio joj da upiÅ¡e kurs mandarinskog jezika, samo da je se rijeÅ¡i. Bila je tek napunila petnaestu i trogodiÅ¡nji program je uspjeÅ¡no zavrÅ¡ila – prije mature. “Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”, voli za sebe reći 31-godiÅ¡nja Elizabeth Holmes, žena čija će firma Theranos uskoro promijeniti svijet medicine. Holmes se u meÄ‘uvremenu nije mnogo promijenila. Sa sobom i dalje posvuda nosi nacrte vremenskog stroja, od kojeg očito joÅ¡ nije odustala. Veganka je i njeni se obroci uglavnom sastoje od krastavaca ili celera u prahu. Televiziju ne gleda i zapravo je uopće ne posjeduje. Ne izlazi na spojeve, a na godiÅ¡njem, kako se nedavno povjerila New Yorkeru, nije bila punih deset godina Napustila studij Njena firma trenutno vrijedi devet milijardi dolara i Å¡amar je u lice svima koji su Holmes 2004. odgovarali od napuÅ¡tanja studija hemije kako bi osnovala svoj privatni biznis. “ImaÅ¡ super ideje, ali daj prvo diplomiraj”, izmeÄ‘u ostalih joj je rekao Channing Robertson, njezin mentor i ugledni hemičar koji je u to vrijeme bio dekan katedre inženjerstva na Stanfordu. “ZaÅ¡to”, pitala ga je, “pa tačno znam Å¡to želim raditi u životu?” Imala je samo 20 godina. Danas je zovu Steveom Jobsom moderne medicine, mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovno se, bez iznimke, na poslu pojavljuje u crnoj dolčeviti i plave kose uredno složene u punÄ‘u. Theranos, čije je ime kombinacija riječi terapija i dijagnoza, osnovala je 2003. godine kao maleni startup za koji je novac posudila iz vlastitog fonda za Å¡kolovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali izbora jer na predavanja koja su joj dotad plaćali ionako nije dolazila. Motiv za osnivanje firme bila su dva jednostavna pitanja: mogu li krvne pretrage biti jednostavnije, brže i jeftinije od postojećih? I, naravno, ako je ikako moguće, da se vaÄ‘enje krvi obavlja bez zabijanja velikih igala u ruku, Å¡to je noćna mora svim ženama u njenoj obitelji. To i izraz flebotomija, Å¡to je medicinski termin za puÅ¡tanje krvi iz vene. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih pretraga danaÅ¡njice. Vrlo brzo svaki će Amerikanac moći uÅ¡etati u jednu od brojnih Walgreens ljekarni u zemlji i za deset puta manju cijenu, iz samo nekoliko kapi krvi, iz primjerice palca, brzo moći doznati ima li dijabetes, spolnu bolest ili čak i rak. Testiranje krvi unosna je industrija. U SAD-u se uglavnom obavlja u dva laboratorija, Quest i LCA, koji samo na tim pretragama godiÅ¡nje okreću blizu 75 miljardi dolara. Holmes pak ima računicu kojom bi im većinu tog profita izbila iz džepova. Njeni testovi su i do 90 posto jeftiniji nego Å¡to to propisuje Medicare, američki sustav zdravstvenog osiguranja. Već sada test na kolesterol u krvi u Walgreensu, umjesto standardnih 50, stoji samo 2,99 dolara. Stoga, kako su to primijetili u Wiredu, Theranosu nije problem cijene javno objaviti na svojoj web stranici, Å¡to je neÅ¡to Å¡to nitko u toj branÅ¡i ne radi. OdreÄ‘ivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza razine željeza 4,45 dolara… Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv, Medicare bi u deset godina uÅ¡tedio 98 milijardi dolara. GodiÅ¡nje se samo u SAD-u, naime, izvede jedna milijarda krvnih pretraga. Holmes rezultate za svaki od njih može dobiti za samo četiri sata. Theranos je lani u prosincu imao jedva 40 centara u Walgreensu, uskoro će ih imati 1.000. Sve Å¡to muÅ¡teriji treba su lična karta, kartica zdravstvenog osiguranja i liječnička uputnica. I neÅ¡to sitniÅ¡a. “Želim vaÄ‘enje krvi pretvoriti u predivno iskustvo”, redovno na svojim predavanjima naglaÅ¡ava Elizabeth Holmes i kad na to podignu obrve u publici, poentira glavnim motom Theranosa: želimo svijet u kojem se niko neće žaliti Å¡to nije ranije saznao od čega boluje. Svijet u kojem se nitko neće morati oprostiti od života prerano. “Zamislite test za plodnost koji u pravilu stoji 2.000 dolara i mnoge Amerikanke si ga ne mogu priuÅ¡titi. NaÅ¡ će stajati 35 dolara. Žene će brže doznati rezultat i izbaciti stres iz jednadžbe začeća”, objaÅ¡njava Holmes. Ovo je vrsta izjava koje su joj ubrzo donijele pažnju poslovnog svijeta. U ovom trenutku zapoÅ¡ljava 700 ljudi i upravlja tvornicom koja se prostire na 24.000 kvadrata. Forbes i Fortune proglasili su je najmlaÄ‘om milijarderkom na svijetu koja je kapital stekla sama. U upravi njene firme danas redom sjede ljudi koji su obnaÅ¡ali dužnosti u bivÅ¡im američkim vladama, primjerice Henry Kissinger i William H. Foege, bivÅ¡i Å¡ef američkog CDC-a (Centra za kontrolu bolesti). Jedan od prominentnijih investitora koji su joj dosad dali oko 400 miliona dolara je i Larry Ellison, osnivač Oraclea. Podržava ju i direktor bolnice u Clevelandu, prve bolnice u kojoj bi Theranos mogao nuditi svoju uslugu. “Ovo je kompanija koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom”, objasnio je dr. Delos M. Cosgrove koji je na suradnju odmah pristao. Uspjeh ipak nije doÅ¡ao bez kontroverzi. Theranos se 2013. naÅ¡ao na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za analizu krvi koju su razvijali. Holmes, recimo, nije imala praksu objavljivati znanstvene članke o svojim strojevima u stručnim magazinima, te nije željela atestirati rezultate provedenih pretraga. “Oko 93 posto pogreÅ¡aka prilikom analize krvi napravi čovjek. Mi smo tačniji upravo zato Å¡to sve odraÄ‘ujemo automatski, strojno”, kaže. Optužbe FDA U FDA-u su je izmeÄ‘u ostalog optužili i za konzumerizam. “Elizabeth Holmes usporeÄ‘uju sa Steveom Jobsom, dijelom i zbog tajnovitosti prije lansiranja novoga proizvoda. Ali Jobs je proizvodio iPhone, a zdravstvena pretraga nije proizvod poput smartphonea, on mora biti atestiran i pružiti točne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji. Holmes je samo odmahnula rukom. “Ne postoji kompanija kao naÅ¡a, mi radimo neÅ¡to potpuno novo i revolucionarno i samo se želimo zaÅ¡tititi od konkurencije”, pojasnila je. U tajnosti i leži velik dio uspjeha. Dok laboratoriji poput Questa pretrage provode na opremi koju su kupili od, primjerice, Siemensa ili Rochea, inženjeri Theranosa su sve aparate osmislili sami. Pravi se pomak dogodio kad se u jednostavan proces od pet koraka uz biologiju i kemiju uplela i informatika. Holmes je zamislila pet jednostavnih koraka: izvaditi krv bez uboda igle. Dijagnosticirati je iz samo nekoliko kapi. Automatizirati pretragu da se izbjegne ljudski faktor pogreÅ¡ke i dobiti rezultat Å¡to brže. I biti Å¡to jefitniji. A sofveraÅ¡i su joj omogućili da svime time rukovodi kompjuterski program. Stoga u Theranosu trenutno dominatni način vaÄ‘enja krvi u Americi nazivaju zastarjelom tehnologijom iz 1940-ih. Theranos je trenutačno mali igrač. Samo u Questu godiÅ¡nje se provede oko 600 miliona analiza krvi, a u Theranosu manje od milion. Stoga i Å¡efovi Questa i drugog velikog igrača na američkom tržiÅ¡tu LCA-a, tvrde da Elizabeth Holmes manipulira podacima. “Ne mislimo da je strah od igle toliko velik da ljudi zbog toga izbjegavaju pretrage u tako velikim brojkama kao Å¡to ona tvrdi”, kažu u Questu i propitkuju metodu vaÄ‘enja krvi iz prsta bockanjem umjesto iglom iz vene. Za njih, jedina pouzdana metoda je vaÄ‘enje venske krvi. U protivnom uzorak može biti kontaminiran oÅ¡tećenim tkivom ili puknutom kapilarom. S druge strane, Theranos je certificirao laboratorije u 48 od 50 saveznih država u Americi. I može samo rasti. “Često me pitaju kako točno mislim spaÅ¡avati živote? Moja firma je razvila alate za liječnike kojima mogu motriti trendove vrijednosti u krvi svojih pacijenata. To je kao film. Ako mi pokažete jedan kadar neću vam moći reći Å¡to se dalje dogaÄ‘a. Ali, ako ih znam viÅ¡e, onda ću znati kamo ide radnja. Isto je sa zdravstvenim stanjem svakog ljudskog bića. Želimo pratiti trendove, a ne samo trenutno stanje”, govori Elizabeth Holmes koja ne odustaje od svojeg sna – da se iz krvi može predvidjeti hoće li netko imati rak. “Neopisivo me ljuti kad ljudi govore da vaga pokazuje jesmo li zdravi. Ono Å¡to me uzbuÄ‘uje jest kad uticaj vaÅ¡eg životnog stila počnete uočavati u svojoj krvi. Tek tada ćemo razumjeti svoja tijela i početi mijenjati svoje živote”, zaključuje. U meÄ‘uvremenu je zavrÅ¡ila na Timeovoj listi sto najmoćnjih ljudi na svijetu. Sam Henry Kissinger, bivÅ¡i državni tajnik, za nju tvrdi da je mogla uspjeti samo u Americi. “Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku, jer zdravstvena zaÅ¡tita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će zavrÅ¡iti na dva načina: ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspjeh”, zabilježio je Kissinger svoj dojam o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i željezne volje. “Drugi će procijeniti tehnoloÅ¡ku vrijednost njezine kompanije. Ali socioloÅ¡ke implikacije njezine vizije su goleme”, zaključio je. A važan prvi korak dogodio se u Arizoni početkom aprila. Guverner Doug Ducey potpisao je zakon kojim dozvoljava stanovnicima Arizone da naručuju krvne pretrage direktno u Theranosu bez ljekarske uputnice. Dosad su pacijenti imali pravo na odreÄ‘en broj subvencioniranih pretraga, a sada ih mogu naručivati koliko god i od koga god žele. S obzirom da su laboratoriji Theranosa znatno jeftiniji, ne treba pogaÄ‘ati ko će najviÅ¡e profitirati. “Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu legalno kupovati oružje i ubijati se. A pravo na pristup vlastitim zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključuje Elizabeth Holmes. – Analitički tim bpz.ba