OBLJETNICA ZAUSTAVLJANJA TENKOVA

0
431

Dana 6. svibnja 1991. godine građani Splita, prevođeni radnicima škvera iz tamošnjeg brodogradilišta blokirali su Zapovjedništvo Vojnopomorske oblasti JNA, ispred mjesta narodu poznatijeg kao Banovina, piše Večernji list BiH.

U Pologu je bio službeni početak kraja tadašnje JNA

Tada je poginuo jedan makedonski vojnik. No, taj događaj u recentnim povjesničarskim, ali i političkim, krugovima ne smatra se početkom kraja postojanja tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA). Blokada tenkovske kolone od 7. do 9. svibnja 1991. u mjestu Polog između Mostara i Širokog Brijega smatra se službenim početkom kraja postojanja JNA.

S tom konstatacijom se slaže i povjesničar Davor Marijan, koji je o temi JNA i njezine uloge u prošlom ratu na prostoru bivše Jugoslavije napisao gomilu knjiga, ali i doktorsku disertaciju. Po njemu je Polog bio glavna prekretnica u kojoj JNA nije više bila narodna armija, nego vojna sila koja se jasno stavila na stranu tadašnje hegemonističke politike Slobodana Miloševića i njezinih suradnika iz Predsjedništva SFRJ. Trodnevnu blokadu tenkovske kolone JNA u mjestu Polog kao prekretnicu u egzistiranju tadašnje Jugoslavenske armije smatra i tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović. On tvrdi da se od tada ništa više nije moglo napraviti na očuvanju Armije, ali i države Jugoslavije kao takve.

S njim se slaže i crnogorski član Predsjedništva SFRJ Momir Bulatović, koji tvrdi kako su se svibanjska događanja i strah od rata osjetili u tadašnjoj zgradi zajedničkih institucija u Beogradu.

– I konobari i osoblje u to vrijeme su čak osjetili da više ništa nije isto, kazao je Momir Bulatović s kojim smo radili intervju za potrebe dokumentarnoga filma “3 dana”, koji je evocirao sjećanje na tu trodnevnu blokadu u Pologu. Hrvatski član Predsjedništva SFRJ i kasnije predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, koji u svom mandatu i nije bio blagonaklon prema Hercegovini i Hercegovcima, s vremenske distance tvrdi “kako je blokada tenkovske kolone u Pologu bila prekretnica za opstojnost Hrvatske koja bi najvjerojatnije bila presječena napola da se tenkovska kolona probila do Sinja i Knina”, gdje je zapovijedao zloglasni general Ratko Mladić. Prisjetimo se kako je to izgledalo tih svibanjskih dana 1991. U jedan sat ujutro 7. svibnja 1991. general-bojnik Milovan Zorc, tadašnji zapovjednik 4. korpusa JNA, dobiva zapovijed iz Glavnog stožera u Beogradu da dio 10. mehanizirano-oklopne brigade iz vojarne Sjeverni logor u Mostaru, sastavljene od stotinjak oklopnih vozila i tenkova, premjesti u Sinj. Cijela operacija je trebala biti izvedena bez znanja civilnih struktura vlasti, policije…

Drugi dio tenkovske kolone kretao se prema Sinju i Kninu iz smjera Banje Luke i trebao je biti spojen s tenkovskom kolonom iz Mostara. Zahtjev za ovakvim vojnim manevrom stigao je s terena, točnije iz Knina, a na temelju operativnih preporuka tadašnjeg zapovjednika 9. korupusa JNA general-bojnika JNA Ratka Mladića i sadašnjeg haaškoga optuženika za ratne zločine.

Konačni cilj cijele operacije bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz smjera Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno i produžiti s daljnjim borbenim djelovanjima u cilju presijecanja Dalmacije na tri djela. Unatoč upozorenjima general-bojnika Milovana Zorca da se takva operacija ne može izvesti bez znanja civilnih vlasti i osiguranja policije, iz Beograda je stigla zapovijed da tenkovska kolona krene. – Rekao sam im u Beogradu da to neće ići tako lako, oni su mi samo kazali da se operacija izvede i da više ništa ne pitam – kazuje general-bojnik Milovan Zorc, čije je svjedočenje zabilježeno u dokumentarnom filmu “3 dana”. Kad je tenkovska kolona iz smjera Mostara krenula prema Sinju, građani Hercegovine su je blokirali u mjestu Polog, na pola puta između Mostara i Širokog Brijega. Nakon blokade u Pologu, general-pukovnik Aleksandar Spirkovski i njegov glavni i zapovjednik Glavnog stožera JNA general Blagoje Adžić, uz mentorstvo tadašanjeg ministra obrane SFRJ generala Veljka Kadijevića, izdaju zapovijedi da se blokada ukloni silom. Zapovjednik 4. korupsa JNA general-bojnik Milovan Zorc, inače Slovenac, takvu zapovijed vješto ignorira jer je shvatio da će nasilnom intervencijom JNA u Pologu doći do masakra i civila i vojnika, a taj bi masakr u Beogradu okarakterizirali “napadom na bratstvo i jedinstvo” jer su u koloni bili i Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci, Albanci…. – General Spirkovski bio je brutalan u svojim zapovijedima. Jednom nam je rekao: “Dignite avijaciju i dolje to u Hercegovini sve spržite” – kazuje general Fikret Muslimović, koji je u to vrijeme radio kao obavještajac u JNA, poznatim odjelom pod akronimom KOS. Kako operacija nije uspjela, iz Glavnog stožera u Beogradu stiže zapovijed da se kolona preusmjeri na Kupres, pod izlikom redovitih vojnih vježbi.

– E, kad su mi rekli da idemo na Kupres, kad su to izmislili samo da se ne vratimo u vojarnu, nisam mogao vjerovati. I onda su poslali helikoptere i vojnike da izvrše desant u okolici Širokog Brijega i Mostara. Situacija je bila napeta i nakon jedne blokade napravljena je još jedna… Stanje je bilo sve gore i gore… – kazuje general-bojnik Milovan Zorc, koji je nakon cijele operacije umirovljen po žurnoj proceduri. Nakon uvjeravanja predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, dolaska i obraćanja okupljenima u Pologu predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, tenkovska kolona je prošla kroz Hercegovinu, s tim da nije ispunila glavni cilj.

Umjesto u vojarnu u Sinju, morala je zbog lažnih informacija prema javnosti otići na Kupres, odakle je kasnije za nekoliko mjeseci upućena u napade na Drniš, Šibenik. Zadar…. Zbog blokade u Pologu koja je trajala od 7. do 9. svibnja 1991. zadatak dijela 10. mehanizirane brigade JNA nikada nije obavljen. Goloruki hrvatski narod stao je pred tenkove i tako spriječio moguću okupaciju zapadne Hercegovine, odnosno spajanje srpskih jedinica iz Knina, odnosno Krajine, s jedinicama JNA u Mostaru i vjerojatno spriječio napad na Split. O tom događaju prije 25 godina izvještavali su svi etablirani svjetski mediji poput BBC-ja, The New York Timesa, ZDF-a, Le Mondea