Hrvati u BiH nisu stasali u narod koji zna što želi

0
118

Potpredsjednik Akademije za znanost i umjetnost BiH dr.sc. Božo Žepić izjavio je u intervjuu za Večernji list BiH kako Hrvati u BiH nisu stasali u državotvoran narod koji zna što želi te kako je hrvatska razjedinjenost najveći problem.

”ÄŒini se da dijelu Hrvata u Bosni, i takoÄ‘er dijelu sarajevskih Hrvata, predvoÄ‘enih Hrvatskim narodnim vijećem, ali i velikom dijelu zagrebačkih Hrvata izuzev HDZ-a i Udruge bosanskohercegovačkih studenata u Zagrebu, ideja o posebnoj hrvatskoj federalnoj jedinici, bilo kakvom hrvatskom entitetu, a posebice Hrvatskoj Republici u BiH, jednako teÅ¡ko pada kao i najradikalnijem dijelu boÅ¡njačke intelektualne i političke elite”, kazao je Žepić.

Ovakva ekscentrična država i njeni entiteti pojedinačno, umjetne su tvorevine. Drugi su entitete izmislili i nametnuli

Narod u stanju ozbiljnog neslaganja

Po njegovim riječima, ovdje se na djelu pokazalo kako rat nije način, niti može donijeti rješenje. Ali, kako je kazao, budući da su uzroci minulog rata ostali neriješeni, on je nastavljen i vodi se intenzivno, samo sada različitim medijskim i drugim mirnodopskim sredstvima.

”A, koji to protivnik ne bi koristio i iskoristio sve, a posebice nejedinstvo, kao najveću slabost najmalobrojnijeg naroda? Naroda koji je u stanju ozbiljnog neslaganja oko krucijalnih pitanja vlastitog položaja i opstanka, a koji je ionako u procesu demografskog slabljenja i postupnog izumiranja”, kazao je Žepić.

Na pitanje zašto smatra da je hrvatsko pitanje žarišno za rješavanje bosanskohercegovačke enigme, Žepić je ustvrdio da je toga mišljenja zato što su Hrvati slobodarski narod koji ne podnosi nepravdu, majorizaciju i druga poniženja koja je kroz povijest predugo i previše otrpio.

”Neravnopravnost Hrvata sada je ujedno skupna i individualna neravnopravnost državljana RH i državljana Europske unije u BiH. Hrvatska Å¡utnja je dokaz da joÅ¡ nije “dogorjelo”, ali svako strpljenje ima početak i kraj”, kazao je Žepić i dodao kako svi vide da ovako kako je – ne valja i ne može.

”To uviÄ‘aju i “obični graÄ‘ani”. Da su ovakva Federacija, ali i Republika Srpska kočnice na europskom putu vide iole politički pismeni graÄ‘ani”, kazao je Žepić izrazivÅ¡i uvjerenje da će domaće i strane politike i političari jednog dana morati birati i opredijeliti se, ili za ukidanje RS-a ili za uspostavu joÅ¡ dvije republike – boÅ¡njačke i hrvatske ili pak za neko posve novo rjeÅ¡enje do kojega se dogovorno doÄ‘e.

Političari će jednog dana morati birati i opredijeliti se, ili za ukidanje RS-a ili za uspostavu još dvije republike

Virtualna građanska država

Govoreći o uređenju BiH na sličnim ustavnim uređenjima drugih europskih zemalja, Žepić je kazao kako se ne želi brzo i učinkovito rješenje za BiH te kako ima mnogo socijal-utopista, domaćih i stranih koji misle da se narodi, nacije i države mogu voljom svjetskih i domaćih moćnika umjetno stvarati i ukidati.

”Ima i onih koji vide da Hrvati nestaju, pa se nadaju da će vrlo brzo “iscuriti” pa će država bez Hrvata s dva unitarna entiteta biti mnogo jednostavnija za konačno rjeÅ¡enje, po njihovoj želji. Ovakva ekscentrična država i njeni entiteti pojedinačno, umjetne su tvorevine. Drugi su entitete izmislili i nametnuli”, kazao je Žepić.

Istaknuo je kako međunarodna zajednica i neki njezini dužnosnici ovdje iz istih razloga smisleno zagovaraju virtualnu građansku državu, apstraktnog građanina kao nositelja suvereniteta i građanskih prava, lišenog nacionalnog identiteta i osjećanja, znajući da to ovdje ne može proći i ne obazirući se na činjenicu da su građani nacionalno opredijeljeni i da joj to na svim izborima poručuju glasujući uporno svatko za svoje, ma kakvi bili.

Na pitanje zašto Hrvati nemaju jasnu nacionalnu i državotvornu politiku u BiH kao što to imaju srpska i bošnjačka zajednica, Žepić je kazao kako ne misli da ove dvije zajednice imaju baš tako jasne državotvorne politike, ali da su ipak jasnije od hrvatskih.

Razjedinjenost

”Prvo, miÅ¡ljenja sam da Hrvati u cjelini joÅ¡ uvijek nisu stasali u istinski i potpuno zreo državotvorni narod. Za to će trebati joÅ¡ vremena i, možda, nekoliko generacija. Drugo, te zajednice imaju dugoročne objavljene ili neobjavljene planove da cijelu BiH učine svojom. Hrvati to nemaju, niti bi trebali imati. Treće, Hrvati u BiH su na tom pitanju toliko razjedinjeni, da se o takvoj jedinstvenoj državotvornoj politici, zbog izričito suprotstavljenih miÅ¡ljenja unutar hrvatskog korpusa i njegove politike, sami ni o čemu ne mogu dogovoriti. ÄŒetvrto, Hrvati nikada nisu uspjeli načiniti svoj dugoročni nacionalni program, pa tako često ispada kako samo znaju biti nezadovoljni i frustrirani”, kazao je Žepić.

Rekao je kako nije zadovoljan politikom Zagreba prema BiH, posebice Hrvatima, ali kako su se ipak na toj relaciji stvari počele mijenjati na bolje, posebice nakon ulaska Hrvatske u EU i promjene šefa države.

Hrvati nikada nisu uspjeli načiniti svoj dugoročni nacionalni program, pa tako često ispada kako samo znaju biti nezadovoljni i frustrirani

Komentirajući posljednju deklaraciju HNS-a kazao je kako je ona u cjelini dobra, ali da je njezin najveći promašaj nova međunarodna konferencija o BiH koja je u deklaraciji ponuđena kao rješenje.

Promašeni potezi

”Dayton 2 je njezin proskribirani naziv. Tu bi se doista najlakÅ¡e moglo rijeÅ¡iti ključno, nerijeÅ¡eno nacionalno pitanje za sve, posebice Hrvate. Ali, meÄ‘unarodna zajednica to iskreno ne želi jer čini se da njoj i svjetskim moćnicima i dalje najviÅ¡e odgovara ovakva nestabilna i upitna BiH”, istaknuo je Žepić dodavÅ¡i kako je Dayton 2 i nepotreban jer se hrvatsko pitanje može rijeÅ¡iti novim ustavom BiH.

”Nama je potrebna nova – MeÄ‘unarodna ustavotvorna skupÅ¡tina za BiH, a ne novi kompletan mirovni sporazum”, kazao je Žepić.

Govoreći o novoj inicijativi EU-a bez ustavne reforme, Žepić je kazao kako se, kada je u tisku pročitao da ta inicijativa ne predviđa ustavnu reformu, dalje nije za nju ni interesirao niti je proučio jer je mišljenja kako je to još jedan čin stvaranja dojma da se nešto radi, a da se pri tome potroši vrijeme i ništa ne uradi.

Podsjetio je kako je međunarodna zajednica nekoliko godina potrošila na travanjski paket, pa nekoliko godina na novi Butmirski paket, zatim nekoliko godina na reformu policije, potom nekoliko godina na provođenje presude Sejdić-Finci i onda nekoliko na kozmetičkoj doradi federalnog Ustava, tek samo za pola države.

”Sve su to bili promaÅ¡eni potezi, ili “pucnji u prazno” koji su obilježili postdaytonsko razdoblje. Smatram da su bez ustavnih gotovo nemoguće druge ozbiljnije strukturalne reforme”, kazao je Žepić Večernjaku. bpz.ba