Vice Vukojević na sudu u Munchenu: Tijekom moje otmice Mustač je sjedio na meni

0
106

Prvoga dana svjedočenja na muenchenskom suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, nekadašnji član Komisije za istraživanje komunističkih zločina Vice Vukojević opisao je kakav je progon Udbe i njezinih ostataka u suverenoj Hrvatskoj osobno doživljavao.

“Drugi svjetski rat je iza sebe ostavio velike žrtve u Hrvatskoj. Hrvatsku su pogodile dvije velike i teÅ¡ke ideologije – nacizam i komunizam. Za vrijeme rata, a i posebno poslije rata stradali su mnogi nevini ljudi”, rekao je uvodno Vukojević.

Vukojević je dalje pojasnio kako je u rezoluciji AVNOJ-a iz 1942. godine navedeno da se bliži čas odmazde i da nema kaznenog djela za nista čime se brane interesi NOB-a.

“Britanski general Scott sam je izjavio da su u Bleiburgu po svrÅ¡etku Drugog svjetskog rata u ruke jugoslovenske vojske predali 500 tisuća Hrvata, iako su znali da ih Å¡alju u sigurnu smrt”, rekao je Vukojević.

Podsjetio je da je na prvom Općem saboru HDZ-a 1990. govorio o žrtvama Bleiburga i tražio da se javno govori o pokolju i stradanju Hrvata te stradanju hrvatskih emigranata, a za simbol tog stradanja predložio je ubijenog hrvatskog emigranta Brunu Bušića.

Sabor je o tome donio zaključak i nakon što je HDZ preuzeo vlast 30.05.1990. dobio je, kako je ustvrdio pred sudom, nalog od Predsjednika RH Franje Tudjmana da sačini Zakon o žrtvama rata i poraća.

Nakon uvodnog izlaganja, Vukojević je govorio o svojem iznimno teškom životnom putu za vrijeme komunističke diktature.

Govorio je o zatvaranjima, zabranama daljnjeg obrazovanja, o tome kako su ga otele tri osobe, mučenjima i premlaćivanjima tijekom boravka u zatvorima. Između ostalog, pričao je i o boravku u logoru na Sv. Grguru.

Vice Vukojević uhićen je 17. siječnja 1972. u Zagrebu i osuđen na 10 mjeseci zatvora. Prilikom uhićenja oduzeta mu je putovnica koju je ponovno dobio tek u prosincu 1989. godine. U međuvremenu je protiv njega 1976. podignuta optužnica da je tijekom 1972., dok je robijao u istražnome zatvoru u Đorđićevoj u Zagrebu, s još nekoliko osoba, koje su se nalazile na slobodi, osnovao ilegalnu protudržavnu organizaciju.  Od 1959. do 1980. Vukojević je zatvaran 14 puta, u zatvoru je proveo četiri godine u 13 raznih zatvora.

Istaknuo je kako se za vrijeme dugogodišnjeg praćenja Udbe njime bavilo 175 udbaša,110 sudaca i 50 tajnih agenata, a podaci su iz njegovog dosjea. Potom je naveo i sve poslove i dužnosti koje je obnašao u RH po njenom osamostaljenju.

“Godine 1999., kad sam bio kandidat za Ustavnog suca vrijeme je kada opet počinju napadi na mene. U to vrijeme mediji piÅ¡u o silovanju BoÅ¡njakinje na području Mostara”, naveo je Vukojević.

Ocijenio je kako “poseban medijski terorizam doživljava nakon svjedočenja protiv Krunoslava Pratesa. Navodi kako je i novinar Željko Peratović na svom blogu napisao da će nakon svjedočenja biti otvorena vatra na Vukojevića – od strane tadaÅ¡njeg predsjednika Stipe Mesića.

U isto vrijeme je, navodi Vukojević, u sklopu njegovog progona, na HRT u emisiju Latinica dovedena ženska osoba koja je glumila tu navodno silovanu Bošnjakinju.

“Kratko nakon toga Vesna Pusić traži od Sabora ukidanje imuniteta, kako bi mi se moglo suditi za silovanje”, pojasnio je Vukojević, te dodao da je Dobroslav Paraga na osnovu novinskih natpisa podnio prijavu za silovanje protiv njega.

>>Vice Vukojević u Mostaru: Fra Luka Markešić je bio partner Komunističke partije što je puno veći stupanj od običnog suradnika UDBA-e

Vukojević je dalje naveo da je DORH zatražio od BiH informacije i izvješće o tom silovanju, međutim, došlo je izvješće kako ta ženska osoba ne postoji i da on u to vrijeme uopće nije bio na mjestu navodnog silovanja.

Osobito zla žena u svemu tome, prema danaÅ¡njem Vukojevićevom skazu, bila je Silvana Perica - novinarka Večernjeg lista, koja je, kaže Vukojević, umjesto da izvjeÅ¡tava iz Ustavnog suda, javnost izvjestavala o “silovanju”.

Vukojević je takoÄ‘er podsjetio da “ta ista novinarka, piÅ¡e i o ovom suÄ‘enju, te navodi kako se sud u Münchenu poziva na Komisiju za utvrÄ‘ivanje ratnih i poratnih žrtava, a koja se nije proslavila u istraživanju žrtava u Jasenovcu”.

“Želi reći da je moj rad i rad Komisije za utvrÄ‘ivanje ratnih i poratnih žrtava beznačajan,” istaknuo je Vukojević i naveo kako hrvatski mediji “vode kampanju i Å¡ire dezinformacije o njemu – radi Perkovića i Mustača.

“Predat ću svoje zapise sudu, da sud proslijedi odreÄ‘enim EU institucijama ili medijima koji prate demokratsku slobodu medija”, rekao je Vukojević.

Odvjetnik Gizele Đureković Siniša Pavlović pitao je svjedoka je li mu poznato tko su tri osobe koje su ga otele.

“Jedan od trojice je bio Zdravko Mustač! Njega sam vidio dok sam ležao na zadnjem sjediÅ¡tu a on je sjedio na meni”, rekao je Vukojević.

Odvjetnik Pavlović je zamolio svjedoka da objasni kakav je logor bio Sv.Grgur, kako bi sudu bilo jasnije o čemu se tu govori, na što je Perkovićev odvjetnik Beyer prosvjedovao no sudac Dauster je želio čuti odgovor.

“Naprotiv, mene interesira”, konstatirao je sudac.

“Otok Sv.Grgur je bio logor za žene i muÅ¡karce, koji je malo poznat, dok svi znaju za Goli otok. Na Sv.Grguru na istočnoj strani otoka se nalazi logor za žene a na zapadnoj logor za muÅ¡karce. Uvjeti su bili stravični”, istaknuo je svjedok.

Nobilo je u pokušaju diskreditiranja Vukojevića pitao je li u ratu bio pripadnik HVO-a.

>>Muenchen: Nobilove konstrukcije ruše se kao kule od karata

“Kada je Mate Boban pozvao sve Hrvate roÄ‘ene u BiH da se odazovu, po savjesti, jer sam roÄ‘en u BiH, sam se i odazvao! Bio sam pri ruci Bobetku kad se iÅ¡lo u deblokadu Dubrovnika, s UN-om sam kao brigadir radio u Bosni”, rekao je Vukojević.

“Jeste li u uniformi ulazili u Parlament?”, pitao je Nobilo.

“Nikada! To je izmiÅ¡ljotina Mike Tripala i nekih zločestih novinara” rekao je Vukojević koji je na kraju danaÅ¡njeg svjedočenja primjerak svoje knjige Dosje 240271 dao sucu Dausteru ali i sudskim vjeÅ¡tacima.

 

M.M.