Zatvor za nepropisno ponašanje na društvenim mrežama?

0
110

Izmjenama zakona o javnom redu i miru u RS predviđena je zatvorska kazna za nepropisno ponašanje na društvenim mrežama.

Ovo je izazvalo lavinu negativnih reakcija dok u Vladi ne vide ništa sporno.

Autor: Dragan Maksimović

Definicija pojma „javno mjesto“ novim zakonom o javnom redu i miru u Republici Srpskoj proširena je i na društvene mreže. Iz MUP-a Republike Srpske saopšteno je da je posredstvom društvenih mreža moguće narušiti javni red i mir izazivanjem, podstrekavanjem tuče ili fizičkog napada na drugog, kao i učiniti prekršaj ugrožavanja bezbjednosti prijetnjom napada na život, tijelo ili imovinu, koje može imati stvarne posljedice.

“U predloženom tekstu Nacrta zakona sadržane su osnovne odredbe kojima se, pored predmeta zakona i prekrÅ¡ajnih sankcija, u odnosu na važeći Zakon o javnom redu i miru, proÅ¡iruje definicija pojma javno mjesto, imajući u vidu, prvenstveno, druÅ¡tvene mreže preko kojih se vrÅ¡e organizovanja odreÄ‘enih prekrÅ¡aja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica, te je takoÄ‘e definisan i pojam grupa, saglasno potrebama dalje ponuÄ‘enih rjeÅ¡enja”, navodi se pored ostalog u novom zakonu, kojim je za njegovo nepoÅ¡tivanje predviÄ‘ena kazna do 1700 maraka ili kazna zatvora.

Ove izmjene zakona naći će se na skupštinskom zasjedanju već 3. februara a oko toga se već povela žestoka rasprava.

Lavina reakcija

Ovo je izazvalo lavinu reakcija u javnosti u RS-u a posebno na društvenim mrežama. U nekim reakcijama se čak RS poredi sa režimom u Sjevernoj Koreji kada je riječ o slobodi izražavanja. Psiholog Srđan Puhalo, koji je aktivan na društvenim mrežama, ne vjeruje da će zakon biti usvojen s obzirom na to da ga je, kako kaže, pisao neko ko živi u prošlom vijeku i ko ne razumije šta se dešava na društvenim mrežama: „On misli da jednim dekretom može zabraniti ljudima da glasno govore i glasno razmišljaju. Ako su htjeli, pošto sada ističu da se to odnosi na jezik mržnje i prijetnje, onda su to trebali urediti kroz neki drugi zakon, jer bilo ko normalan ko je u BiH i koristi društvene mreže, zna kako izgleda jezik mržnje. Ukoliko se zakon usvoji to će poslati poruku javnosti da se i to nadzire i pokušava staviti pod kontrolu“.

U obrazloženju se navodi da u Prijedlogu zakona o javnom redu i miru oznaka “neprimjenjivo” u izjavi o usklaÄ‘enosti sa propisima EU podrazumijeva da ne postoje izvori prava EU koji se odnose na predmetnu materiju, te da data tematika nije regulisana na nivou EU, već je ostavljena zemljama članicama da je same ureÄ‘uju. Ovo doduÅ¡e ne znači da se pravo na javno izražavanje može suzbiti već da je zemljama koje imaju razvijene demokratije to ostavljeno da same urede.

Zadojenost desničarskim ideologijama

Kolumnista portala „Buka“ Dragan Bursać kaže da je misterija ko je mogao da učestvuje u izradi ovakvog zakona:

„Mislim da neće biti usvojen ovakav zakon, i određene institucije EU su rekle da se taj zakon ne može usvojiti. Međutim Željka Cvijanović (premijerka RS-a op.a) ima drugačije tumačenje jer kaže da to što institucije EU nisu dale zeleno svjetlo znači da kod njih taj zakon ne postoji. Naravno da ne postoji jer u EU nema totalitarnih režima“.

Cvijanović je komentarišući negativne komentare, rekla da je Prijedlog zakona o javnom redu i miru izazvao burne reakcije onih koji ga nisu ni pročitali, niti su upoznati sa materijom i sadržajem. Ona ističe da je ovaj zakon još u formi nacrta bio u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izložen svim mogućim intervencijama koje su mogle da dođu i od spoljne zajednice i od poslanika.

Cvijanović: „Zakon prošao u formi nacrta“

“On je proÅ¡ao sve svoje procedure, i to u julu, prije ljetne pauze. Ne znam zaÅ¡to nije u tom periodu izazvao bilo kakvu reakciju. Ne znam da li je u pitanju samo neznanje ili i odreÄ‘ene maliciozne interpretacije, ali ovdje su one izazvale zabunu pa se neke stvari opisuju kao odreÄ‘ena pooÅ¡trovanja, odnosno odreÄ‘ene mjere. U suÅ¡tini, ovdje niko ne uspostavlja kontrolu nad tim da li će neko koristiti internet ili ne. U Prijedlogu zakona, i to samo u obrazloženju, definisano je Å¡ta se smatra javnim mjestom, i da su to i druÅ¡tvene mreže”, istakla je Cvijanovićeva.

Potpredsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji je u prethodnom mandatu bio predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine, kaže da niko nije vjerovao da će zakon biti upućen u dalju proceduru, s obzirom na to da se radi o, kako kaže, retrogradnom zakonskom rješenju. Kod nas ovakvi i slični zakoni samo ostavljaju prostora kako bi vlast pokazala da su u strahu velike oči.

„Svejedno je da li ćete vi nekoliko sati provesti na telefonu ili ćete to objaviti na internetu, kako bi ostvarili neki cilj. Zalažem se za uvođenje reda i sankcionisanje govora mržnje, ali tu treba naći crtu koja to dijeli od ljudskih prava i sloboda. Pametnije bi bilo da smo se dogovorili i nekim pedagoškim metodama uredili tu vrstu medijskog prostora da bi oni koji pozovu na mržnju bili izolovani i prepoznati. Kada to radimo zakonom, onda stvaramo mnogo nedoumica i izazova“, smatra Stevanić.

Uzroci u borbi za park u Banjaluci?

U svakom slučaju sa aspekta bezbjednosti društvene mreže nisu ništa posebno od nekih drugih oblika masovne komunikacije, smatra profesor, stručnjak za bezbjednost Duško Vejinović. On kaže da postoje drugi propisi kojima se to može regulisati a ne na ovaj način.

„Treba garantovati maksimalnu slobodu govora, ali i odgovornost za izrečenu riječ. Ali to treba regulisati drugim zakonima. Mislim da nije vrijeme za ovo, bez veće i šire rasprave. Teško je obezbijediti nadzor i kontrolu. Skupštinski odbor treba ovo da sagleda detaljno da ne bi izazvali gnjev javnosti kako želimo ograničiti slobodu govora“.

„Sjetimo se Picinog parka gdje su ljudi bukvalno dobijali prijave zato Å¡to su Å¡etali, jer su prelazili ulicu na `zebri`, jer su radili uobičajene stvari….možda od tada postoji ta ideja da se ograniči to sve. Ipak mnogo se stvari iza brda valja, mnogo je većih problema, pa je ovo ponuÄ‘eno javnosti da se malo bavi sa tim dok ostalo nezapaženo prolazi“, zaključuje Bursać.

DW