Jeftina radna snaga ne smije BiH biti jedini adut za investicije

0
132

UniCredit banka najsnažnija je bankarska institucija u BiH. Na ovu banku talijanske bankarske grupacije otpada više od petine bankarskog tržišta zemlje. Dvije podružnice UniCredit banke, čija su sjedišta u Mostaru odnosno Banjoj Luci, zajedno imaju tržišni udjel od 21,3 posto. Bankarska središnjica koja se nalazi u Mostaru pokriva čak 17,05 posto ukupnog udjela u BiH. Rezultat je to višegodišnje izvrsnosti banke kojoj je posljednje dvije godine na čelu Ivan Vlaho.
• Tko je kriv za probleme oko kredita u švicarskim francima?
– Nema svaki problem isključivog krivca. Ovaj problem treba prvo sagledati u Å¡irem kontekstu, a to je mehanizam valutne klauzule koju banke često koriste pri ugovaranju dugoročnih kredita s klijentima. Ne tako davno, prije tridesetak godina, graÄ‘ani su na ovim prostorima podizali kredite, a banke nisu ugovarale valutne klauzule. U vremenu inflacije korisnici kredita imali su bajkovitu situaciju. Podignu kredit od kojeg naprave kuću, a zbog inflacije njihove mjesečne obveze po kreditu ubrzo postanu smijeÅ¡no male. Ljudi su pravili kuće i kupovali automobile na kredite, a inflacija je ubrzo obezvreÄ‘ivala preostale obveze po kreditima. Bilo bi sjajno kad bi taj fenomen bio održiv. MeÄ‘utim nije, jer je posljedično primarno oÅ¡tetio Å¡tediÅ¡e u bankama pretvorivÅ¡i ih u tzv. stare devizne Å¡tediÅ¡e od kojih se neki ni dan danas nisu naplatili. U konačnici je i banke doveo do bankrota. Upravo taj fenomen bio je neka vrsta suprotnosti danaÅ¡njem fenomenu “kredita u Å¡vicarcima”. U zemljama regije takvo iskustvo nestabilnih valuta s rizikom inflacije, kao prije 30-ak godina, usmjerilo je banke da koriste mehanizam valutne klauzulu pri odobravanju kredita, a kako bi primarno zaÅ¡titile Å¡tediÅ¡e koji im svoj novac povjeravaju na čuvanje dominantno u stranim tzv. čvrstim valutama. E sad, dolazimo i do pitanja koje valute su primjerene za koriÅ¡tenje valutne klauzule. Očito se ispostavilo da je euro puno primjerenija valuta u BiH za ugovaranje valutne klauzule jer je naÅ¡a domaća valuta, ali i ekonomija općenito, viÅ¡e vezana za euro. Dodatno, dok je na snazi Valutni odbor, krediti uz eursku valutnu klauzulu suÅ¡tinski su jednaki onima bez valutne klauzule u domaćoj valuti. Nema puno banaka u Bosni i Hercegovini koje su nudile valutnu klauzulu u Å¡vicarskim francima. U jednom trenutku to je bilo veoma privlačno klijentima jer su kamatne stope na “švicarce” bile značajno niže od eurskih kamatnih stopa. Mogu posvjedočiti da su na nas u UniCreditu klijenti u to vrijeme radili pritisak da ugovaramo valutne klauzule u “švicarcima” jer su vidjeli da mogu dobiti niže kamatne stope. Srećom, imali smo dovoljno mudrosti da ne započinjemo s tom praksom. Na koncu, valja podsjetiti, jednako kao Å¡to su korisnici kredita u Å¡vicarskim francima zbog jačanja tečaja Å¡vicarskog franka suočeni s povećanjem vlastitih dugova, tako su i Å¡tediÅ¡e u Å¡vicarskim francima profitirali jer im se vrijednost imovine povećala jačanjem valute u kojoj Å¡tede.
• U Parlamentu BiH aktualizirana je rasprava oko kredita u “švicarcima”, no mnogo je veći broj osoba koje ne mogu izmirivati kreditne obveze. Iako banke nisu socijalne ustanove, mogu li pomoći prevazići to stanje?
– Banke koje su plasirale kredite u Å¡vicarskim francima trebaju ozbiljno i savjesno pristupiti problemu. Dvije osnovne dimenzije trebaju imati u vidu. Prva je ne dopustiti ugrožavanje supstance svojih klijenata Å¡tediÅ¡a, Å¡to se nikad ne smije izgubiti iz vida. Druga je etičan pristup prema klijentima koji koriste kredite s valutnom klauzulom u “švicarcima” tako da s klijentima kojima je rast tečaja Å¡vicarskog franka naruÅ¡io egzistenciju i život dostojan čovjeka potraže kompromisna rjeÅ¡enja i preuzmu dio rizika i troÅ¡kova. Vjerujem da je to optimalan pristup temi.
• Direktore, treba li u skorome razdoblju očekivati snižavanje kamatnih stopa koje su značajno više u BiH u odnosu na Europu?
– Susjedna Republika Hrvatska je članica EU pa kod njih nisu niže kamatne stope nego u BiH. Ako ste mislili na zemlje poput Njemačke, u pravu ste. Tamo su značajno niže kamatne stope nego kod nas. Nerealno je očekivati da će visina kamatnih stopa u BiH u dogledno vrijeme biti na razini onih u Njemačkoj. Ipak, objektivno, danas u BiH imamo prilično niske kamatne stope. Zasigurno nikad nisu bile niže. Konkurencija meÄ‘u bankama je jaka, a i europske referentne stope su na povijesno niskoj razini. Kao posljedicu imamo i niske kamatne stope na naÅ¡em tržiÅ¡tu.
• Građani se zadužuju za sve i svašta, što je djelomično rezultat i njihovih niskih primanja, ali i nepromišljenosti, što onda vodi u spiralu dužničkog ropstva. Kako gledate na inicijative da se smanje rokovi otplate gotovinskih kredita?
– Potencijalno zakonsko ograničavanje rokova na koji se mogu plasirati gotovinski nenamjenski krediti bi moglo imati smisla kao sastavni dio Å¡ireg opsega mjera kojim bi se pristupilo usmjeravanju koriÅ¡tenja kreditnih potencijala u domaćim bankama. Recimo, s jedne strane, mjere kojima bi se omogućilo koriÅ¡tenje kreditnog potencijala u infrastrukturne projekte, projekte razvoja domaćeg gospodarstva i stambeno kreditiranje, a reduciranje nenamjenskog kreditiranja smanjenim rokovima otplate. Vjerujem da bi to bio logičan i savjestan pristup nadležnih institucija u smislu upravljanja kretanjima u gospodarstvu BiH.
• Što Vam govore podaci da građani u bankama drže 6,7 milijardi maraka štednje?
– Govore mi da graÄ‘ani imaju povjerenja u stabilnost bankarskog sustava. Zatim, da oni graÄ‘ani koji imaju priliku, sve radije Å¡tede nego da neracionalno troÅ¡e. Na koncu i da tržiÅ¡te kapitala slabo funkcionira te da joÅ¡ nije izgradilo povjerenje za male investitore.
• Može li se reći onda da nemaju povjerenja u državu, pravni okvir pa taj novac ne usmjeravaju u poduzetništvo i kako učiniti da se to stanje promijeni?
– Potreba da se u BiH popravi poduzetnička i investicijska klima je jedan od temeljnih preduvjeta da naÅ¡e druÅ¡tvo napravi pozitivne iskorake u kvaliteti života. Kod nas se u javnoj retorici vapi za otvaranjem radnih mjesta, a istovremeno se ironično komentiraju poduzetnici koji vode uspjeÅ¡ne kompanije te samim tim i kreiraju radna mjesta. Ne može politički cilj biti otvaranje radnih mjesta. Objektivan politički cilj bi trebao biti stvaranje tržiÅ¡ne i administracijske klime da domaći i inozemni investitori Å¡to jednostavnije mogu angažirati svoj kapital kako bi njihove investicije Å¡to učinkovitije mogle zaživjeti kao dugoročno održivi projekti. Ima tu već nekih pozitivnih pretpostavki, kao Å¡to je visina stope poreza na dobit koja je jedna od najnižih u Europi, ali joÅ¡ puno birokratskih zapreka koči značajniji rast investicija u BiH. Nije slučajno da nismo rangirani ni meÄ‘u prvih 100 u svijetu meÄ‘u državama po indeksu lakoće poslovanja. Kad se popravi okruženje za investitore, sigurno će se investicije ojačati, a onda posljedično i otvaranje radnih mjesta. Otvaranje radnih mjesta, jačanje izvoza i slični često koriÅ¡teni politički ciljevi imaju jedan zajednički nazivnik, a to je omogućiti investitorima u realni sektor da se osjećaju dobrodoÅ¡lim. To se postiže nizom aktivnosti, od pojednostavljivanja administrativnih procedura koje eliminiraju prostor za korupciju, izrade fleksibilnije regulative iz radnog prava, kreiranja stimulativnog fiskalnog okvira, pa sve do pružanja prilike za učinkovitije koriÅ¡tenje resursa koje BiH ima. U BiH, sve donedavno, rodni list je imao rok trajanja, a u Å vicarskoj recimo postoji prostor u kojem investitor pregovara s nadležnim institucijama o visini stope poreza koja će se na njegovu kompaniju aplicirati prije nego Å¡to započne investiciju, kao element pregovora u odlučivanju hoće li investiciju krenuti ili neće. Vidite li na tom primjeru razliku u fleksibilnosti dvije administracije?! Pa, ne mora valjda element jeftinoće radne snage biti naÅ¡ jedini adut u privlačenju investitora?!
• Å to je potrebno da se snažnije pokrenu veliki investicijski projekti (nastavak autoceste, energetski potencijali…) i jesu li ih komercijalne banke spremne pratiti?
– Domaće banke su definitivno spremne financirati infrastrukturne projekte. Većinu tih projekata do sada su financirale meÄ‘unarodne institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i drugih, ali dijelovi infrastrukturnih projekata su primjereniji za domaće banke pa će se i traj prostor otvarati u idućem vremenu.
• Prema podacima Agencije za bankarstvo, u prošloj godini je stagniralo kreditiranje gospodarstva, ima li razloga za optimizam u 2015.?
– Stagnacija definitivno nije proizvod slabije bankarske ponude kredita, nego slabije potražnje za kreditima jer je razina investicija preniska. Tu bi izvrÅ¡na vlast u suradnji s bankarskim sektorom mogla poraditi na agregatnom kreiranju potražnje infrastrukturnim projektima i boljim koriÅ¡tenjem resursa akumulirane Å¡tednje graÄ‘ana u bankarskom sektoru.
• Oko 2,5 milijarde KM “zarobljeno” je sredstava u Centralnoj banci. Što bi značilo da se ta sredstva plasiraju u realni sektor i ima li uopće kvalitetnih projekata?
– Taj viÅ¡ak likvidnosti bankarskog sektora u BiH koji je akumuliran u Å¡tednji naÅ¡ih graÄ‘ana u bankama pozitivna je pretpostavka za mogućnosti jačanja naÅ¡e ekonomije. To je joÅ¡ jedan od neiskoriÅ¡tenih resursa BiH i tako mu treba pristupiti.
• Država se u posljednjih desetak godina stalno zadužuje, no uglavnom se radi o krpanju proračuna, socijalnih problema. Bankarski rečeno, čemu to vodi?
– U realnim omjerima zaduženosti, BiH danas nije prezadužena država. Ipak, kao Å¡to ste i sami konstatirali, problem je u trendu rasta duga za krpanje potroÅ¡nje. Nije prekasno za financijsku konsolidaciju države, ali nema se joÅ¡ puno vremena. Ključna stvar bi bila posložiti danaÅ¡nje proračunske izdatke u postojeći fiskalni okvir, a buduća zaduženja usmjeriti za razvojne namjene. Dakle, financijska konsolidacija danaÅ¡njeg duga kao suočavanje s realnošću, proračunske izdatke prilagoditi fiskalnom okviru, a buduća zaduženja isključivo za razvojne namjene. Ako bi se to postiglo u ovom mandatu izvrÅ¡ne vlasti, to bi bio objektivan uspjeh. Ipak, znamo da za to treba odreÄ‘ena politička hrabrost i državnički pristup.
• U prošloj godini banke su ostvarile dobit od 167 milijuna maraka, a u javnosti se često pojavljuju navodi kako banke majke izvlače taj novac. Je li to tako?
– Iako bolja od proÅ¡le godine, u apsolutnom iznosu to je prilično niska profitabilnost bankarskog sektora u BiH. U usporedbi s bankarskim tržiÅ¡tem Republike Hrvatske, tamo je vodeća banka ostvarila veću dobit pojedinačno nego sve banke zajedno u BiH. TakoÄ‘er, mjereno i postotkom povrata na kapital vlasnika, profitabilnost bh. bankarskog sektora je joÅ¡ na veoma niskoj razini. Sintagma “izvlačenje novca banaka majki” je najobičnija populistička prodaja magle, Å¡to je lako dokazati. Mogu navesti primjer UniCredita kao vodeće banke u BiH koja ovdje posluje već dugi niz godina i joÅ¡ ni jednog eura dividende nije isplaćeno vlasnicima. Svake godine do sada zaraÄ‘ena dobit se zadržavala u BiH jačajući naÅ¡u kapitalnu poziciju lokalno i kapacitet za financiranje domaćih klijenata. Ti podaci se jasno mogu provjeriti u naÅ¡im službenim financijskih izvješćima, a čak i da se dio dobiti isplati dividendom, ni tu ne bi bilo niÅ¡ta sporno, jer zaÅ¡to neki poslovni subjekt ne bi imao na raspolaganju vlastitu zaradu na koju je uredno platio porez?!
• Iz mostarskog Aluminija je nedavno objavljena vijest da je ova kompanija ostvarila 25 milijuna maraka više u dva mjeseca 2015. nego godinu dana ranije. Izmiruje li ova kompanija obveze prema vama kao jednom od većih vjerovnika?
– Aluminij je naÅ¡ dugogodiÅ¡nji klijent. Nekoliko posljednjih godina prolazi kroz teÅ¡ko razdoblje. U UniCreditu smo do sada pokazali strpljenje i fleksibilnost čekajući da se pokažu iskoraci u poslovanju druÅ¡tva, prvenstveno imajući u vidu druÅ¡tvenu odgovornost kako bi se stvorila Å¡to veća prilika za održavanje radnih mjesta u ovoj kompaniji. Odobrili smo restrukturiranje potraživanja i očekujemo da se u najkraćem roku realizira kako bi se otvorila prilika za daljnju revitalizaciju Aluminija. S naÅ¡e strane smo napravili zbilja maksimum i daljnji razvoj situacije ovisi o vlasnicima i menadžmentu Aluminija.
• Znate kako su banke često na udaru kritika da su lihvari, da njihovi zaposlenici dobro žive. Zašto je takva percepcija u javnosti i što je istina iz kuta bankara?
– Tema reputacije bankara je globalni i povijesni fenomen. Bilo bi pretenciozno pomisliti da u odgovoru na jedno pitanje mogu značajnije promijeniti ustaljene stereotipe, kakva god bila njihova utemeljenost. Ipak, mislim da je u korijenu teme činjenica da je jedan od osnovnih poslova bankara pozajmljivanje novca klijentima. Veliki je broj primjera kada su se prijateljstva, pa čak i rodbinski odnosi, raspadali kada je nakon pozajmljivanja trebalo vratiti novac u dogovorenim rokovima. Većina zaposlenih u bankarskom sektoru BiH su ljudi koji rade na Å¡alterima u izravnom odnosu s klijentima. Njihov posao je veoma stresan i odgovoran zbog rada s gotovinom u kojem se mogu dogoditi pogreÅ¡ke i manjkovi u blagajni te izravna izloženost pljačkama poslovnica koje su takoÄ‘er naÅ¡a realnost, a njihova mjesečna primanja su na razini prosječnih plaća u BiH. Za te kolegice i kolege mogu sa sigurnošću tvrditi da svoj kruh zaraÄ‘uju teže od prosjeka. U povučenijim uredskim poslovima je neÅ¡to manje stresno, ali mogu jamčiti da se u prosjeku i tu radi veoma intenzivno i da se poÅ¡teno zaradi svaka marka mjesečne plaće. Posao bankara, kao i većina drugih poslova, može se raditi čestito, savjesno i odgovorno, a može i na drugačiji način. Nadam se da će Å¡to viÅ¡e ljudi procjene raditi individualno o ljudima na temelju njihova rada i ponaÅ¡anja, a Å¡to manje na temelju stereotipa svrstavajući cijele grane djelatnosti u jedan koÅ¡.
• UniCredit je u BiH preteča elektroničkog bankarstva. Što je dugoročna strategija razvoja ove banke u BiH?
– Digitalizacija u svijetu je nezaustavljiv trend. Bankarstvo se prilagoÄ‘ava modernim trendovima i očekivanjima klijenata. UniCredit je meÄ‘u prvim bankama u BiH uvodio bankomate, internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo itd, oduvijek imajući inovativan pristup. U okviru projekta CEE 2020 koji je naÅ¡a grupa pokrenula za ovaj dio Europe takoÄ‘er pripremamo nove investicije u naÅ¡e kanale distribucije, kako poslovnice tako i digitalne kanale, čime ćemo postaviti nove standarde na bankarskom tržiÅ¡tu u regiji. Osim Å¡to nam je cilj daljnjom diferencijacijom kvalitetom nadmaÅ¡ivati očekivanja naÅ¡ih klijenata, investicije u okviru UniCreditova projekta CEE 2020 su nedvojben pokazatelj o opredijeljenosti za dugoročno jačanje poslovanja u Bosni i Hercegovini, ali i ovoj regiji.