U organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, na spomen području „Groblje mira“ na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 73. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarizma, komunizma, nacizma i fašizma.
Svečano misno slavlje ispred crkve sv. Josipa, predvodio je mons. dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru.
Obljetnici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom.
Program obilježavanja 73. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda započeo je sv. misom u 12.00 sati, nakon čega su uslijedio komemorativni dio i pozdravni govori.
Nazočnima se obratio hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović,
koji se u svome govoru osvrnuo na izgradnju samog spomen područje na Bilima te kazao: „Ovaj europski dan sjećanja od bilskih proplanaka uspio je napraviti mjesto ponosa. Trebalo nam je nekoliko godina da načinimo nešto prepoznatljivo. Spomen s kojim ćemo živjeti. Ovo mjesto će nam omogućiti da ne tragamo vječno za prošlošću. Ovi križevi će je jasno ispisati upravo ovdje na Bilima. Sjene nama dragih su uz nas, traže da ih izdvojimo iz zaborava utjecaja prošlosti. Koliki još pamte, a ne govore. Tragaju, a ne mogu naći. Pa upravo zbog svih njih i svih nas moramo završiti ovaj veliki projekt. To je način kako da oni koji dolaze nakon nas mogu u miru osmišljavati svoj život i svoju budućnost. Zato ovo i jest Groblje mira“.
Kroz kakve je sve patnje i stradanja prolazio hrvatski narod u povijesti, i kakvu je sudbinu imao, predsjednik Čović je naveo da su upravo Bile, najvjerodostojnije mjesto i prikaz sudbine našega naroda. „Danas s ovoga proplanka moram vas pozvati na zajedništvo, da ga širimo, gdje god djelujemo i hodamo. Previše je onih koji bi i dalje živjeli na našim razlikama i podjelama. A opet, toliko smo mali, da nas samo dobra organiziranost i upućenost jednih na druge može očuvati u budućnosti. Očuvati od iskušenja koja su naši preci prolazili u prošlosti. Previše je bilo križnih puteva na našoj razjedinjenosti. Ambijent učmalosti moramo pretvarati u ambijent života. Afirmirati dobro i graditi pozitivno ozračje za ovo Bogom dano mjesto za život“, naglasio je predsjednik Čović.
Na samom kraju obraćanja, hrvatski član predsjedništva BiH i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, pozvao je sve da razbišljaju o budućnosti i mladima, i poručio: „Ovo Groblje mira, koje ćemo zajedno graditi, neka nam bude poticaj za našu mladost. Da upravo oni, rasterećeni okova razdora, osmišljaju obitelj i ljubav. Da im obitelj bude osnovna vrijednosti društva kojega će graditi na ovim prostorima. Naš cilj mora biti izvrsnost građena na našoj vjeri. Na kraju dragi prijatelji, pozivam vas sve da nastavimo „graditi“ ovaj spomen. Uza zahvalu organizacijskome odboru koji je sve ovo do sada uradio, upućujem svoju riječ nositeljima vlasti da učvrste sustav koji će osigurati normalno upravljanje ovim sada već vrlo složenim projektom. Institucija koja će skrbiti o Groblju mira na Bilima treba u potpunosti zaživjeti do našega okupljanja 2019. godine. Završimo prometnice prema ovom izvorištu naše snage, i od Mostara i Širokog Brijega to nije prezahtjevan projekt. Još jednom naglašavam, držimo se zajedno i ne brinimo se za budućnost“.
Nazočnima su se obratili i Iija Vrljić, pročelnik Odjela za drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora, koji je prezentirao gradnju ovog spomen obilježja od postavljanja kamena temeljca 2013. godine, te ogromnog iskoraka nakon 2015. godine kada su stranke HNS-a ušle u vlast i potpomogle ovaj projekt.
Fra Miljenko Stojić, dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, kazao je kako je iz godine u godinu vidljiv napredak na izgradnji spomen područja „Groblje mira“ na Bilima. Ove godine, postavljeni su prvi križevi za pobijene, svećenike i redovnike i jednoj časnoj sestri, pripadnicima hercegovačkih zajednica. Komisija nastavlja s radom i popisuje sve pobijene.
Nakon prigodnih obraćanja uslijedilo je polaganje vijenca. Vijenac je položilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora predvođeno dr. Draganom Čovićem, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.
(hnsbih.ba)
